Haški sud pustio Simatovića na privremenu slobodu

Aktuelno
Haški sud pustio Simatovića na privremenu slobodu
.

Međunarodni sud u Hagu pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Franka Simatovića-Frenkija, kome sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. godine.

Kako je danas saopštio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. januara.

Iz odluke sudija, sa koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Sheveningenu (Scheweningen) 8. decembra.

U ponovljenom haškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine.

Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećoj nedjelji januara. Tužioci su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.

Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u junu do sada, odvijalo tri dana nedjeljno po tri sata.

Budući da je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja juna, tužioci zahtjevaju da u januaru broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri.

U podnesku raspravnom veću predsjedavajućeg Burtona Halla, tužioci ocjenjuju da je dosadašnji raspored rada "neefikasan" i da "nepotrebno produžava proces".

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. juna, tužioci su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.

Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović-Arkan.

Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Po nalazima ljekara u Hagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje (paučitis) i depresije. Bolest prvooptuženog značajno je uticala na tok i dužinu dugogodišnjeg haškog procesa protiv Stanišića i Simatovića.

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003., obojicu optuženih je sud više puta puštao na privremenu slobodu.

Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.

Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Apelaciono veće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati da li su bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela, prenosi Beta. 

 

Ne propustite