UZROCI I SIMPTOMI

RAK DEBELOG CRIJEVA: Uzroci mogu biti različiti, simptomi se pojavljuju potiho, a smrtnost raste iz godine u godinu

Objavljeno:23.10.2017 - 22:42
A A A Times Arial

Drugi najčešći oblik raka u muškaraca i u žena je upravo rak debelog crijeva. Postotak pojave ove bolesti svake godine je u porastu.

Jedna od najčešćih zloćudnih bolesti čije liječenje i prognoza ovisi o stadiju bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze. Moguće je otkriti rak debelog crijeva i u ranoj fazi ali najčešće prepoznavanje je tek nakon pojave simptoma.

Uzroci mogu biti različiti, a postotak oboljeljih raste
 

Debelo crijevo je dio probavnog sustava, nastavlja se na tanko crijevo, a završava analnim otvorom. Sastoji se od slijepog crijeva, kolona i rektuma. Na rak debelog crijeva utjecaj može imati i prehrana, a evo zašto. Probava hrane počinje u usnoj šupljini i tada djeluje slina, nakon toga konzumirana hrana ide do želuca i tankog crijeva gdje se većina hranjivih tvari apsorbira u krvotog. Oni ostaci hrane koji nisu hranjivi i potrebni organizmu, završavaju u debelom crijevu. Tamo se apsorbiraju ostaci vode. Nakon toga se sadržaj potiskuje prema rektumu gdje se zadržava do pražnjenja. Stjenka debelog crijeva sastoji se od sluznice, srednjeg mišićnog sloja i sloja veziva. Sluznica crijeva pomaže vršenju apsorpcije hranjivih tvari i vode.

Rak debelog crijeva najčešće počinje zloćudnom tvorbom u sluznici. Do toga dolazi radi mnogih uzroka kao što je masna hrana, pretjerani unos alkohola i sjedilački način života. Radi nakupljanja tih štetnih tvari usporava se rad crijeva pa se štetni sadržaj u njima zadržava mnogo duže. To može utjecati na oštećenje sluznice koja se s vremenom sve teže obnavlja. Nakon toga se širi u ostale dijelove crijevne stjenke, limfne žile ali i druge organe kao što su jetra i pluća.

Prehrana ima ulogu u dobivanju raka debelog crijeva, makar se ne zna točno kako utječe na rizik. Ljudi s najvećim rizikom su oni koji jedu hranu s niskim sadržajem vlakana, a mnogo bjelančevina, masti i ugljikohidrata. Rizik se smanjuje hranom koja sadrži kalcij i vitamin D.

Osobe s genetskom predispozicijom imaju veće šanse za dobivanje raka debelog crijeva. Osobe s Kronovom bolešću također spadaju u rizičnu skupinu. Rizik je povezan s godinama pacijenta i duljinom vremena od kada se osoba razboljela do prvog liječenja.
Rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca i žena nakon raka pluća i raka dojke. Pogađa oko 16% muškaraca i oko 14% slučajeva kod žena. Pojavljivanje i smrtnost od te bolesti od 1990. godine raste za vrtoglavih 87% i 77%.  Rizik dodatno raste kod osobe iznad 40. godina života, dok se čak 90% slučajeva otkrije kod ljudi starijih od 50 godina. Istraživanja su pokazala kako svaka osoba starija od 50 godina ima 5% rizika da će do 74. godine života razviti rak debelog crijeva.

Simptomi raka debelog crijeva dolaze potiho i krivo se tumače
Kao što smo ranije naveli, rak debelog crijeva najčešće se ne prepozna na vrijeme, a dolazi postupno. Karcinomi koji rastu unutar sluznice debelog crijeva rastu polako i tek kada narastu na dovoljnu velični počnu izazivati simptome koji ovise o veličini karcinoma i mjestu nastanka. Ponekad se ti bolovi mogu zamijeniti za druge bolove u području trbuha, pa se dugo ignoriraju.
Ako se karcinom počne pojavljivati u početnom dijelu debelog crijeva, simptomi će nastati kasnije. Mogu se opipati preko trbušne stijenke, a moguće je i krvarenje, anemija i opća slabost.
Ako se karcinom pojavi u užem, lijevom dijelu debelog crijeva, bit će cirkularan. To je razlog zašto se stolica začepi ima otežan prolaz. Simptom je ili začepljenost ili proljev, a mogući su i bolni grčevi, kolike i krv u stolici.

Neki od simptoma koji će nastati ako se karcinom nalazi na izlaznom dijelu debelog crijeva su krvarenje sa stolicom, lažni porivi za pražnjenje ili osjećaj kao da se crijevo nije potpuno ispraznilo. Kod starijih ljudi se mnogi simptomi pripisuju hemeroidima, radi čega je potrebno pregledati da se ne radi o raku debelog crijeva.
Ranije smo naveli kako se rak debelog crijeva može proširiti i na ostale organe pa izazvati njihovu upalu. Najdalje ide do jetre i pluća pa je tako moguće je nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini ili bol pod desnim rebranim lukom i žutica radi bolesti jetre.
 

Prognoza i liječenje ovise o veličini i mjestu nastanka karcinoma
Prije samog liječenja, dijagnoza će uključivati jednostavan test na skriveno, nevidljivo krvarenje koji se lako izvodi, a pozitivan je kod 50-90% bolesnika. Postoje i drugi testovi, ali to će vam preporučiti liječnik. Osim toga potreban je pregled završnog dijela debelog crijeva prstom – digorektalni pregled, a može ga izvesti i liječnik opće prakse. Iako se više od polovica karcinoma debelog crijeva nalazi u njegovom završom dijelu, potreban je kolonoskopski pregled kako bi se pregledalo cijelo crijevo, ili rengenski pregled.

Glavni postupak koji se koristi pri liječenju je kirurško uklanjanje velikog dijela zahvaćenog crijeva i pridruženih čvorova. Neki se karcinomi mogu ukloniti elektrokoagulacijom no izvodi se kod pacijenata koji radi slabog zdravlja ne mogu podnijeti operaciju te izlječenje nije vjerojatno. Liječenje će ovisiti o veličini i mjestu nastanka karcinoma. Ako je moguće uklanja se samo dio zahvaćenog područja. Moguće metode liječenja su i kemoterapija flouroracilom, operacija koja uključuje smanjenje začepljenje crijeva. Pri širenju raka, tipično je vrijeme preživljavanja je 7 mjeseci nakon operacije. Moguće i potpuno ozdravljenje ali to ovisi od pacijenta do pacijenta. Nakon operacija su nužni stalni kontrolni pregledi.

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!
zatvori
VIDEO PREPORUKA