PREPOZNAJTE IH NA VRIJEME: Ovo su NAJSIGURNIJI znakovi rane trudnoće

Ako primjetite ove simptome, najvjerovatnije ste u drugom stanju. Važno što prije prepoznati simptome rane trudnoće, kako zbog sebe, tako i za dobrobit svog djeteta.

Postoji mnogo simptoma koji ukazuju na ranu trudnoću, ali žene na njih često ne obraćaju pažnju, ili ih pripisuju pms-u.

Nesanica

Posljedica je porasta nivoa estrogena i progesterona i počinje u trećoj nedjelji po začeću.

Mliječno bijeli iscjedak

Pojavljuje se zbog povećanog rasta ćelija i debljanja zidova vagine.

Učestalo mokrenje

Materica počinje da naliježe na bešiku, ostavljajući manje mjesta za urin.

Averzija prema jakim mirisima

Mirisi, koje ste oduvijek voljeli, sada vam izazivaju mučnine.

Odbojnost ka partneru

Može se desiti da više ne podnosite njegov miris, blizinu i jednostavno želite da vas ostavi na miru. Ne brinite, proći će vas.

Ukoliko sumnjate da ste u drugom stanju, obavezno kupite test za trudnoću.

PROČITAJTE JOŠ:

Ovo stanje može biti SMRTNO OPASNO i nužno je reagirati na vrijeme - OVO SU SIMPTOMI! 

Normalna trudnoća počinje tako da oplođeno jajašce prolazi kroz jajovod do maternice, usadi se u njen zid i počinje da raste. Komplikacije nastaju ako se oplođeno jajašce usadi u drugom dijelu šupljine.

Vanmaterična trudnoća najćešće se javlja nakon infekcija ili bolesti. Jajašce se u ovom slučaju može usaditi i početi rasti izvan šupljine – u jajovodu, jajniku, grliću maternice ili zidu trbušne šupljine.

Simptomi mogu ukazivati na komplikacije

Prvi simptomi vanmaterične trudnoće biti će isti kao i kod pravilne trudnoće. Prvo će doći do izostanka mjesečnice, jutarnje povraćanje, osjetljivost na mirise i okuse, slabost i naticanje zglobova.

Moguće je da se radi o ektopičnoj (vanmateričnoj) trudnoći ako osjećate:

-strašnu bol u donjem predjelu trbuha, ramenima i leđima

-oštru bol koja izaziva padanje u nesvijest

-intenzivan rast tjelesne temperature

-ubrzan rad srca

-potrebu za povraćanjem

-krvarenje – neće se pojavljivati u ranim razdobljima trudnoće

Znakovi se javljaju obično 2 do 3 sedmice nakon izostanka menstruacije, a nekada i kasnije. Ukoliko imate navedene simptome i sumnjate na komplikacije s vašom trudnoćom, odmah se obratite ginekologu.

Majka rekorderka - 27 trudnoća i 69 djece!!

Gospođa Vasiljev rodila je između 1725. i 1765. godine čak 16 pari blizanaca, sedam trojki i četiri puta četvorke. Preživela je ukupno 27 porođaja i rodila čak 69 djece. 

"To zvuči fantastično. Mislim, 69 djece? Dajte, molim vas!", komentar je Džejmsa Segarsa, direktora Odeljenja za reproduktivnu nauku i istraživanje ženskog zdravlja na fakultetu “Džons Hopkins”. 

Postavlja se pitanje da li postoje ograničenja kada je reč o tome koliko dejce žena može prirodnim putem da začne i rodi. 

Savremena nauka tvrdi da je, bar u teoriji, broj veći nego što biste ikad pomislili. Matematički gledano, lako je moguće izneti 27 trudnoća tokom 40 godina, naročito ako se uzme u obzir da trudnoće s trojkama i četvorkama obično traju kraće od devet mjeseci. 

To bi značilo da je u periodu od 40 godina gospođa Vasiljev njih čak 18 provela u drugom stanju, što je manje od polovine vremena. Ali, da li je to ostvarljivo u stvarnosti, sasvim je druga priča.

“Žene dobijaju prvu menstruaciju s 15 godina (zanemarite koliko se to danas promenilo, pričamo o 18. veku), a ovuliraju dok god imaju dovoljnu zalihu jajnih ćelija, koje obično nestaju oko 51. godine. Doduše, i prije 50. rođendana njihova plodnost opada, pa je šansa za začeće po ciklusu kod 45-godišnjakinje samo jedan posto mjesečno", tvrdi profesorica Valeri Bejker sa Stanforda. 

Kako žene stare, kvalitet i kvanitet jajnih ćelija se smanjuje. Tako se, kako se žena bliži perimenopauzi, povećava mogućnost za abnormalnost hromozoma, pa se mnoge ovakve trudnoće završavaju spontanim pobačajem, za koji žene često nisu svjesne da se dogodio. 

"Mnoge žene ne zatrudne nakon 42 ili 44 godine starosti, iako ćete povremeno čuti za trudnice u kasnim četrdesetim. Takođe, što je više trudnoća žena iznijela, to je manja šansa za novo začeće, jer višestruki porođaji menjaju žensku polnu anatomiju”, kaže Segars 

A ako je gospođa Vasiljev bila pobornica dojenja, što je vrlo vjerovatno ako se uzme u obzir da je živjela na selu, njeno tijelo nije ovuliralo kao inače.

Ova biološka metoda kontracepcije (iako nije potpuno bezbedna), dodatno bi joj otežala sva brojna začeća koja je navodno doživjela rađajući svoje potomke. Fjodor i njegova supruga su zato morali imaju nevjerovatnu sreću, i da im se svaki put iznova dogodi trudnoća, čak i kada su bili 50-godišnjaci. 

Biološki sat ima mnogo smisla, posmatrano s evolutivne perspektive, s obzirom na to da su trudnoća i porođaj težak 'zadatak' koji ženama s godinama sve teže pada. 

"Priroda teži da uvede ograničenja. Trudnoća je najteže fizičko iskustvo kroz koje žensko tijelo može da prođe", kaže Bejker. 

Težina porođaja je ono pri čemu se realno javljaju najveće sumnje u tolike trudnoće koje je navodno preživjela gospođa Vasiljev, naročito ako se uzme u obzir da su se odvijale pre skoro 300 godina, i to na selu u Rusiji. 

Čak i u najrazvijenijim narodima, gde je carski rez svakodnevna mogućnost, smrtnost pri porođaju nije iščezla. U Velikoj Britaniji i danas, na svakih 100.000 porođaja, osam žena umre zbog problema vezanih za trudnoću, pokazali su najnoviji podaci Svjetske banke. U međuvremenu, u jednoj od najsiromašnijih zemalja na svetu - Sijera Leoneu, na 100.000 porođaja, umre 1.100 žena. Šansa da je gospođa Vasiljev preživela 27 porođaja je vrlo mala. 

"U prošlosti je svaka trudnoća predstavljala rizik za život majke, a ne treba zanemariti ni povećane šanse za razvoj smrtonosnih komplikacija (poput krvarenja) kod višestrukih trudnoća", napominje Segars.

Dalje, šansa za toliki broj višestrukih trudnoća je skoro nevjerovatna. Reč je o izuzetno rijetkim začećima i zvuči i više nego prenapumpano da su se ponovila toliko puta. 

"Da je rodila samo 16 pari blizanaca, ja bih bio u šoku", kaže Džonatan Tili s “Nortistern” fakulteta, koji se bavi proučavanjem oocita matičnih ćelija i njihovim korišćenjem kod neplodnosti i u ženskom zdravlju. 

Još jedan razlog za sumnju je i činjenica da je prema Vasiljevljevoj priči čak 67 od 69 djece preživjelo rano detinjstvo, a u 18. vijeku je smrtnost među djecom bila velika čak i kad je bila reč o jednom djetetu, koje je rođeno potpuno zdravo i u terminu. 

"Čak i da danas četiri puta rodite četvorke, nisam siguran da bi sva djeca preživjela", dodaje Segars. 

Konačno, tu je i pitanje koje se sigurno nameće svima, a naročito ženama. 

“Koja žena bi kroz to željela da prođe? "Pomislite samo koliko je to stresno i naporno", kaže Bejker.