MINISTAR DAVOR ČORDAŠ ZA NOVI.BA: Sve više Hrvata se interesira za povratak u RS; Najveća satisfakcija je vidjeti lica zadovoljnih korisnika koji nakon više od 20 godina ulaze u dom

NOVI.BA: Raspolažete li podacima o tačnom broju raseljenih osoba i koliko ima izbjeglica koje čekaju na povratak imovine?

DAVOR ČORDAŠ: Kada je riječ o Republici Srpskoj, prema podacima Ministarstva za izbjeglice i  raseljena lica Republike Srpske od 30. lipnja 2017. godine, na području Republike Srpske ima 19.206 obitelji, odnosno 59.622 osobe, koje imaju status raseljenih. 
Na području Republike Srpske implementacija imovinskih zakona je vrlo uspješno realizirana, odnosno preko 99,5 % stambenih jedinica vraćeno je prijeratnim  vlasnicima.
Osim toga, još uvijek ima oko 27 tisuća zahtjeva za obnovu imovine na području Republike Srpske, odnosno oko 60.000 zahtjeva na nivou BiH.

NOVI.BA:  Kako osigurati tzv. održivi povratak u RS?

DAVOR ČORDAŠ: Osiguranje uvjeta za održivost povratka podjednako je važno za povratak i ostanak ljudi na njihovim ognjištima kao i obnova stambenih jedinica. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske svake godine, značajan dio sredstava izdvoji za ove namjene, i do sada smo realizirali veliki broj veoma uspješnih projekata, ali potrebe na terenu su takve da je neophodno da se u ovu priču uključe i drugi donatori. Kada je riječ o izgradnji stambenih jedinica imamo nekoliko zajedničkih projekata, koji su u posljednje vrijeme najzad počeli da daju željene rezultate, ali još uvijek nemamo dovoljan broj projekata kojima bi se osiguravali uvjeti za ostanak ljudi u njihovim domovima.

Često na sastancima sa predstavnicima međunarodne zajednice nastojim da ukažem na ove potrebe, jer ukoliko ljudima, koje stambeno zbrinemo kroz zajedničke projekte, ne osiguramo da u tim domovima mogu da žive od svog rada, doći će do toga da će oni ponovno biti primorani da te domove napuste i onda će sve što smo učinili biti uzaludno.
Trenutačno, imamo jedan ovakav projekat koji se odnosi na stvaranje uvjeta za održivost u koji će biti uključeni korisnici Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, a nadam se da će u narednom razdoblju još donatora da se uključi u stvaranje uvjeta za održivost, jer samo ako se ljudima osigura dom i izvor prihoda, možemo reći da smo im zaista stvorili uvjete za povratak i ostanak na njihovim ognjištima.

NOVI.BA: Ne tako davno izjavili ste kako je samo u jednoj godini Vaše ministarstvo izdvojilo više novca za Hrvate nego što je bilo izdvojeno za vrijeme cjelokupnog mandata Vašeg prethodnika. Jesu li Hrvati Republike Srpske zaboravljeni i mogu li biti zadovoljni svojim položajem?

DAVOR ČORDAŠ: Prvih pet do deset godina nakon ratnih sukoba uvijek su ključne za povratak izbjeglih i raseljenih, a, nažalost, u tom razdoblju, jako malo sredstava je izdvajano za povratak Hrvata. Mislim da je to doprinijelo situaciji na terenu koju trenutačno imamo kada je u pitanju povratak Hrvata.

Otkako sam preuzeo dužnost ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, zalažem se za to da se sredstva ravnopravnije raspoređuju i moram istaknuti da u tome imam punu potporu predsjednice i drugih članova Vlade Republike Srpske.

Mislim da smo tijekom godina uspjeli da zadobijemo i povjerenje izbjeglih i raseljenih, jer je sve veći broj Hrvata počeo da se interesira za povratak.

Tome je sigurno doprinio i sustavni princip za koji se zalažem od početka, a to je da u jednom naselju obnavljamo kuće, infrastrukturu, društvene i vjerske objekte, jer na taj način motiviramo i druge da se vrate. Ljudima je mnogo lakše odlučiti se na povratak u neko mjesto gdje imaju susjede, ambulantu, crkvu, put do kuće i struju, jer se tu osjećaju sigurnije i prijatnije. Ovo je dalo odlične rezultate na terenu i sada imamo veliki broj naselja u kojima žive hrvatski povratnici i u kojima je život vrlo sličan onom kakav je bio i prije rata.
Izgrađeno je i obnovljeno tisuće hrvatskih kuća, obnovljen je veliki broj vjerskih objekata i društvenih domova, kao i putna, vodovodna i elektro infrastruktura. 

Uloženo je mnogo sredstava i u projekte održivosti, a pomagalo se i Udrugama koje se bave problematikom prognanih i raseljenih. 

I ne samo to, sudjelujući u radu Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe, uspio sam se  izboriti da sredstva preko Fonda za povratak budu usmjerena na realiziranje značajnih projekata za Hrvate, uloženi su milijuni maraka u te projekte. 

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske na čijem se čelu nalazim i u predstojećem razdoblju nastaviće s aktivnostima na terenu, a sve u cilju da se položaj hrvatskih povratnika poboljša i da imaju što kvalitetnije uvjete za život. 

Osim projekata financiranih iz redovitih proračunskih sredstava, kroz zajedničke projekte koje implementira Ministarstvo (RSP, SAF, OPEC), u narednih nekoliko godina, za povratak Hrvata biće uloženo oko 15 milijuna maraka, zahvaljujući kojima će biti izgrađeno ukupno 417 stambenih jedinica.

NOVI.BA: Kakva je Vaša saradnja sa Federalnim ministrom raseljenih osoba i izbjeglica Edinom Ramićem?

DAVOR ČORDAŠ: Ministar Ramić i ja zajedno sudjelujemo u radu Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe BiH, a osim toga, Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice, kao i Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, sudjeluje, kao implementator, u realiziranju zajedničkih projekata.

Što se tiče naše suradnje i komuniciranja, rekao bih da su korektni, iako uvijek ima prostora da se ovi odnosi unaprijede.

NOVI.BA: Možete li dati kratak osvrt projekata koje je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske realiziralo u 2016. godini, te koji su planirani u ovoj?

DAVOR ČORDAŠ: Tijekom 2016. godine, Ministarstvo je realiziralo aktivnosti sukladno Programu rješavanja problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika za 2016. godinu, te je radilo na realiziranju zajedničkih projekata - Regionalnom programu stambenog zbrinjavanja (RSP), Projektu zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja (CEB 2), Projektu obnove stambenih jedinica za raseljene osobe u Bosni i Hercegovini (SAF) i Projektu rekonstrukcije stambenog fonda OPEC – faza 2.
Kada je riječ o programskim aktivnostima, kao i svake godine, realizirani su projekti obnove stambenih jedinica, infrastrukture, društvenih i vjerskih objekata, te projekti pružanja potpore održivosti povratka, i teško je izdvojiti pojedine od njih, jer mislim da su svi oni podjednako značajni za povratak i ostanak ljudi na njihovim ognjištima.

Nadalje, iako se katkad takve aktivnosti teško primjete, jako mnogo posla je završeno kada je u pitanju priprema zajedničkih projekata. Sami po sebi, ovi projekti su jako komplicirani, jer je u njih uključeno mnogo institucija; donatori i kreditori imaju svoje uvjete koje treba ispuniti, iako su neki od zahtjeva sukladni njihovim standardima, a naši standardi nisu sa njima usuglašeni, tako da je to sve jedna veoma komplicirana priča, koju korisnici, a i javnost, često ne razumiju.

Imali smo protekle godine i određenih aktivnosti na terenu – završen je dio stambenih jedinica u okviru RSP-a, a okviru ovog programa započeli smo i izgradnju zgrade u Prijedoru.
Ove godine, nastavili smo sa aktivnostima na realizaciji zajedničkih projekata.

U veljači je ozvaničen početak radova na rekonstrukciji zgrade Stare bolnice u Derventi u Gerijatrijski centar u okviru Projekta CEB 2, a završetak radova očekuje se sljedeće godine. Vrijednost radova iznosi oko 2.000.000 KM, a realizacijom ovog projekta biće osigurano 120 smještajnih jedinica za stare i iznemogle osobe. Kada je riječ o CEB-u, uskoro nas očekuje početak gradnje 42 stambene jedinice u Modriči i Foči.

Iako su svi projekti koje trenutačno realiziramo veoma značajni i bitno će unaprijediti povratak izbjeglih i raseljenih na ovom području, Projekat CEB 2 ipak se izdvaja jer će njim biti riješeno pitanje najugroženije kategorije, a to su ljudi koji žive u kolektivnim vidovima stanovanja. Sadašnja Vlada Republike Srpske, koja je prihvatila kreditno zaduženje za realiziranje ovog projekta, pokazala je koliko ozbiljno shvata situaciju u kojoj se nalaze ove osobe i prva je koja je odlučila da trajno riješi stambeno pitanje ovih ljudi.

Projekat CEB 2, implementira se na području 15 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, a predviđeno je da se njim osiguraju trajna stambena rješenja za 694 obitelji. 
Ukupna vrijednost Projekta na nivou BiH iznosi oko 104 milijuna evra. Od ukupnih sredstava Republici Srpskoj je pripalo 29 milijuna, od čega je kreditno zaduženje 18 milijuna evra, a domaća sredstva iznose 11 milijuna.

Osim toga, također u veljači, smo uručili ključeve kuća izgrađenih u okviru RSP-a po sustavu „ključ u ruke“ za 24 obitelji u Derventi.

U okviru SAF-a tijekom svibnja je započet veliki broj stambenih jedinica u Derventi, Mostaru, Brodu, Pelagićevu, Ravnom, Kotor Varoši i Foči, i one će biti završene u narednim mjesecima, a osim toga, u okviru ovog projekta, u predstojećem razdoblju, nas očekuje uvođenje izvođača u posao u još nekoliko općina.

Ono što je trenutačno aktualno je Projekat OPEC 2, u okviru kojeg je predviđena gradnja 36 kuća na području Republike Srpske, a ovih dana u tijeku je tehnički prijam i primopredaja objekata korisnicima. Prvih deset stambenih jedinica je završeno u Banjoj Luci i one su već predane korisnicima, a u narednim danima očekuje se i primopredaja preostalih 26 kuća. 
Ovaj projekat mi je osobito značajan, jer su sredstva za drugu fazu projekta, odnosno Projekat OPEC 2, osigurana zahvaljujući uštedama koje smo stvorili tijekom implementacije projekta u 2014. godini, kada je završeno 170 stambenih jedinica. Tada je zahvaljujući razionaliziranju aktivnosti ostvarena ušteda od oko 500 tisuća evra i odmah nakon toga angažirali smo se da nam se odobri lista sa dodatnih 36 obitelji.

Ovih dana te obitelji useljavamo u njihove nove domove i to je jedno najvećih zadovoljstava ovog posla – vidjeti izraze lica zadovoljnih korisnika koji nakon više od 20 godina ulaze u dom, koji mogu nazvati svojim.