INTERVJU/ NAČELNIK OPĆINE BOSANSKA KRUPA ARMIN HALITOVIĆ ZA NOVI.BA: Mnogo je stvari koje smo uradili, ali dosta je i onih kod kojih tek moramo zasukati rukave

Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović za Novi.ba govorio je o svom mandatu, problemima sa kojim se suočavaju građani Bosanske Krupe, ali i o privrednom i ekonomskom razvoju ove Općine. 

Šta je kazao za naš portal pročitajte u intervjuu u nastavku. 

Novi.ba: Od 2008. načelnik ste Općine Bosanska Krupa, kako biste opisali Vaš mandat do sada? 

ARMINA HALITOVIĆ: Devet godina života i rada nije jednostavno staviti u nekoliko redova teksta. Meni je ovo treći mandat na čelu Bosanske Krupe i mogu reći da je svaki obilježen na poseban način. U prvom sam morao stvari staviti na njihovo mjesto, podvući crtu i vidjeti gdje se zaista nalazimo, a onda definirati prioritete i krenuti u „borbu“. Trebalo je prije svega urediti administraciju, ustrojiti službe, a zatim raditi na projektima i uporedo graditi povjerenje, kako kod svojih sugrađana tako i kod viših nivoa vlasti i organizacija od kojih smo očekivali pomoć. Uspjeli smo u tome pa su se počeli, a u drugom mandatu nastavili radili konkretni, vrlo krupni i skupi projekti. Sve ono što smo radili moji saradnici i ja rezultiralo je certifikacijom Bosanske Krupe kao općine sa povoljnim poslovnim okruženjem (BFC).

Na sve ono što je urađeno ja sam ponosan, to je sigurno. Međutim, Poslovna zona „Pilana“ je svojevrsni pečat mog djelovanja do sada. „Pilana“ je ono po čemu smo prepoznatljivi posljednjih godina. U njoj danas radi 15 privrednih subjekata s područja naše općine, kantona, Bosne i Hercegovine i inostranstva koji su kroz nekoliko godina u izgradnju novih poslovnih kapaciteta uložili oko 30 miliona konvertibilnih maraka što u svakom slučaju daje za pravo da očekujemo i veliki broj novih radnih mjesta. Da bi se stvorili uslovi investitorima, odnosno da bi to sve izgledalo kao što danas izgleda, Općina je morala uraditi mnogo. Sve parcele i objekti snabdjeveni su s odgovarajućim elektroenergetskim priključkom, telefonskim linijama, kanalizacionom i vodovodnom mrežom, uređene su saobraćajnice, prilazni put, izlaz na magistralnu saobraćajnicu, a izgrađena je i javna rasvjeta unutar Poslovne zone. Ono što je privuklo investitore zasigurno su i povlastice i beneficije koje im pružamo. Naime, u prve tri godine u 100 postotonom iznosu oslobođeni su komunalnih dažbina, sljedeće tri godine plaćaju samo 50 posto, a potom tri godine plaćaju minimalnu komunalnu naknadu u zavisnosti od proizvodne djelatnosti i broja radno angažiranih građana bosanskokrupske općine. Dobre uslove, dakle, stvaramo kroz smanjenje naknada, olakšanje i skraćenje postupaka za izdavanje različitih odobrenja, olakšan pristup informacija, kako za firme koje rade i pozitivno posluju na području općine, tako i za potencijalne investitore.

Teško je nabrojati sve ono što je urađeno, ali evo nastojat ću izdvojiti one najbitnije projekte. Spomenut ću vodosnabdijevanje općine u šta smo uložili nekoliko miliona KM. Završena je primarna mreža za naselja Pištaline, Jezerski, Mahmić Selo, Ljusina. Traju radovi i na proširenju gradske vodovodne mreže za naselja Zalin, Podkrš i Gornji Petrovići. Završetkom ovog vodovoda, zajedno sa novoizgrađenim vodovodom do Velikog Radića, više od 95% stanovnika općine Bosanska Krupa imat će mogućnost da pije vodu iz sanitarno kontrolisanog vodocrpilišta Ada. Započet je i jedan od većih projekata iz Strategije razvoja, a to je regulisanje odvodnje otpadnih voda Bosanske Krupe i Bosanske Otoke. Završena je prva faza i utrošeno oko milion i po KM. Ovo je vrlo ozbiljan projekt kojim ćemo poboljšati sanatacione mreže, sprječavanje ispuštanja netretiranih voda i rijeku Unu i njene pritoke, odnosno uklanjanje zagađenja iz gradskih područja. Urađena je i sanacija deponije Krivodol za šta smo preko Svjetske banke obezbijedili milion eura. Završen je projekt „Zeleni otoci“, uređene Male ade, kao i energetska učinkovitost obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih objekata, izgradnja zgrade Opće gimnazije, rekontrukcija i asfaltiranje puteva. Privodi se kraju regulacija potoka Kalender sa izgradnjom fekalnih kolektora za šta smo do sada izdvojili 1.5 milion maraka. Izgrađena je rasvjeta u skoro svim dijelovima općine. Uređena su brojna izletišta, kao i svi vodotoci. Izvršena je sanacija i konzervacija Starog grada. Uređen je plato „Zanatskog centra“. U sklopu projekta „Razvoj inovacija i privlačenje investicija u Unsko-sanskom kantonu – BINOVA", kojeg provode Razvojna agencija USK sa Općinom Bosanska Krupa, Vladom USK, Centrom za promociju lokalnog razvoja PLOD iz Bihaća i Tehničkim fakultetom u Bihaću rekonstruisan je objekt u Poslovnoj zoni „Pilana" namijenjen Centru za podršku inovacijama koji kroz programe pruža podršku malom i srednjem poduzetništvu u Bosanskoj Krupi, ali i u ostalim općinama Unsko-sanskog kantona. Posljednjih nekoliko godina dosljedno smo radili na strateškim opredjeljenjima i ciljevima u različitim područjima, realizovano je dakle niz projekata u oblasti infrastrukture, ali su učinjeni i novi koraci u osposobljavanju i osavremenjavanju općinskih službi, usluge javnog sektora su sve bolje i efikasnije, lokalni organi vlasti su sve bliže poduzetnicima i građanima, što samo po sebi podstiče lokalni razvoj. Stvorena je povoljna poslovna klima, uslovi za nove investicije kroz formiranje i razvoj poslovnih zona, generalno bolji ambijent za život građana, realizovani su projekti razvoja Bosanske Krupe kao respektabilne turističke destinacije, modernizirani su školski objekti, stipendirani su svi studenti sa područja općine i povećana je efikasnost u radu općinske administracije.

Novi.ba: Koje projekte ste planirali u budućnosti, a tiču se privrednog i ekonomskog razvoja Opštine? 

ARMINA HALITOVIĆ: Mnogo je stvari koje smo uradili, ali dosta je i onih kod kojih tek moramo zasukati rukave. Vremana i volje imamo, nadamo se da ćemo imati i novca, odnosno više podrške viših nivoa. Jasno vam je da on diktira apsolutno sve. Ono na čemu ćemo raditi u skorijoj budućnosti svakako je nastavak izgradnje kanalizacionog sistema, završetak zgrade gimnazije, odnosno uređenje unutrašnjosti objekta. Naravno, tu je nastavak izgradnje poslovnih zona, mnogo putnih pravaca, podrška investitoru u izgradnji farme norveških goveda na području nekadašnje svinjogojske farme „Pučenik“.

Želim pomenuti da smo trenutno u dva velika višemilionska projekta, a to su: Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini (ILO) i Projekt općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG). Ukupna vrijednost ILO projekta je 466.070 KM, a sredstva za ovaj projekt su osigurali Evropska unija, Međunarodna organizacija rada (ILO), Općina Bosanska Krupa i PLOD Centar. Implementiraju ga Općina Bosanska Krupa, PLOD Centar, MSŠ “Safet Krupić“ Bosanska Krupa, Služba za zapošljavanje USK, te 5 firmi partnera koji su zajedno definirali potrebe lokalnog tržišta i koji rade na jačanju konkurentnosti radne snage: ZAH, Bosankar, Krupa Kabine, ACMA Group i Novi Most d.o.o. Projekt će uspostaviti sistem za povećanje konkurentnosti radne snage i njeno osposobljavanje u skladu sa potrebama poslodavaca kroz izgradnju lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ), unapređenje regulatornog okvira za praktičnu nastavu, te provođenje programa edukacije za 80 nezaposlenih lica od kojih će 76 biti zaposleno. Uspostavom ovog sistema, te redovnim odgovaranjem na potrebe firmi koristeći resurse obrazovne ustanove MSŠ „Safet Krupić“ i Općine Bosanska Krupa, stvorit će se održivi mehanizam koji će usklađivati ponudu i potražnju na tržištu rada u sektoru metala u općini Bosanska Krupa.

A MEG je nova inicijativa Vlade Švicarske vrijedna 36 miliona KM koju će u narednih 12 godina provoditi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Projekt se realizuje u tri četverogodišnje faze. Cilj projekta je podržati decentralizaciju i lokalnu samoupravu u Bosni i Hercegovini, unaprijediti održivo i pravično pružanje lokalnih usluga i doprinijeti širenju mogućnosti ekonomskog razvoja putem fokusiranja na lokalne samouprave kao nivo vlasti koji je najbliži građanima i koji ima značajne nadležnosti nad pružanjem lokalnih usluga kao i ključnu ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog okruženja i poticanju privrednog rasta.

Novi.ba: Koji su trenutno najveći problemi u Opštini i šta radite kako biste ih riješili? 

ARMINA HALITOVIĆ: Naši se problemi ne razlikuju od problema u drugim lokalnim zajednicama u BiH. Odlazak mladih u evropske zemlje što je posljedica nedostatka finansijskih sredstava, nedovoljnog broja radnih mjesta, nikako male sredine i nedovoljnog sadržaja. Pa mi u Bosanskoj Krupi imamo sve predispozicije da živimo sretno i zadovoljno, spokojno što je vrlo bitno. Samo trebamo radna mjesta. Na lokalnom nivou se naravno može raditi na sprječavanju odlaska mladih, ali bojim se da se ne može mnogo toga postići. Sve ono što je u mojoj moći, ja sigurno činim. Uz stvaranje poslovne klime, privlačenje investitora i otvaranje radnih mjesta, ulažem i druge napore da mladima pomognem, olakšam i maksimalno izađem u susret. Općina Bosanska Krupa sufinansira prevoz učenika, podržava sve ideje i projekte mladih, finansira start-up biznise, stipendira sve studente za šta je od 2009. godine utrošeno preko milion KM, dodjeljuje školske udžbenike djeci izražene socijalne potrebe, vrši prijem volontera i pripravnika radi sticanja radnog iskustva i usavršavanja, podržava različite programe i projekte poput: Volontiraj-Kreditiraj, Omladinska banka, Pro-Budućnost, zatim gradi ili rekonstruira školske objekte i na taj način stvara bolje uslove za obrazovanje. To je ono što smo u mogućnosti bili do sada i što će se, nadam se, nastaviti u budućnosti. 

Novi.ba: Turistička ponuda Opštine bazirana je  na izuzetnim prirodnim ljepotama, kao i bogatim kulturno - historijskim naslijeđem, koliko su ulaže u ovu granu? 

ARMINA HALITOVIĆ: Turizam je oblast kojoj bi se trebalo pristupiti strateški. Za početak voditi više računa o uspostavljaju dobre i produktivne saradnje između svih nivoa vlasti, ali i vlasti s već postojećim turističkim zajednicama ili organizacijama koje se između ostalog bave turizmom. Ako su tu, a jesu na nivou kantona kada je Federacija u pitanju, treba da rade svoj posao. Konkretno, TZ USK nema apsolutno nikakve pa ni statističke podatke o turizmu u Bosanskoj Krupi. Budući da za tu oblast, jer nema finansijskih sredstava, nije formirana posebna služba u organu uprave pa se samim tim turizmom stručno i isljučivo lokalna zajednica ne bavi, nemamo statističkih podataka koje bismo vam mogli ponuditi. I ono što imamo rezultat je slobodnih procjena, nagađanja, djelimično rada na terenu. Općina Bosanska Krupa kroz realizaciju različitih aktivnosti i projekata svakako radi na stvaranju uslova za razvoj turizma. 

Mi smo zaista koliko smo mogli radili na razvoju i promociji turizma. Ono što bismo naveli je uspostava Turističkog info centra koje djeluje u okviru Lokalne akcione grupe Una-Sana. Smješten je u užoj gradskoj zoni. Centar nudi informacije o turisitičkoj ponudi u regionu, informacije o turističkim aktivnostima, smještajnim kapacitetima, kupovini lokalnih proizvoda i suvenira. Kontaktna je tačka za sve turiste u regiji i lokalne pružaoce usluga u turizmu kao i potencijalne turističke ulagače. Izradili smo turističke promotivne materijale, napravili turističku signalizaciju u gradu, kroz realizaciju projekata na nekim lokacijama uspjeli smo izgraditi osnovnu infrastrukturu. Ne možemo zanemariti konstantno ulaganje od čega i turizam treba da ima koristi, uređenje parkova, okoliša i redovno izvještavanje putem medija o svemu tome.

Iz svega ovoga što smo do sada rekli, može se i zaključiti koji su to problemi koji sprečavaju razvoj turizma u Bosanskoj Krupi, ali evo naglasit ću da je to nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljna potpora viših nivoa vlasti za pružaoce turističkih usluga, a tu je svakako i loša infrastruktura na nekim lokalitetima od turističkog značaja. Mnogo je u svrhu unapređenja te insfrastrukture urađeno, ali je budimo realni mnogo i ostalo. Zaista je teško jer se kod realizacije projekata mora praviti lista prioriteta, na koju prije svega moraju doći oni koji odgovaraju na osnovne, neophodne potrebe ljudi. U međuvremenu mislimo i na turizam, ali kao u svakoj drugoj zajednici u ruralnim područjima imamo probleme nepostojanja pitke vode, putne insfrastrukture, nekih uslova za obrazovanje djece, koje bez dileme rješavamo kako osiguravamo sredstva.  

Mogli bismo reći da je turistička insfrastruktura djelimično kompatibilna sa prirodnim i drugim resursima koji su kako i sami kažete jedinstveni, a što se tiče ulaganja zaista je teško govoriti. Ulagati se hoće, a koliko novca već je stvar situacije, naše mogućnosti i svakako sposobnosti da preko projekata dođemo do sredstava iz inostranih fondova.

SASVIM LIČNO
 

Novi.ba: Ko je Armin Halitović nakon radnog vremena,  Vaši interesi, hobiji i životni stil?

ARMIN HALITOVIĆ: Biti načelnik jedne općine znači nemati radnog vremena. Mnogo ljudi od tebe očekuju, ako ništa onda pažnju i podršku, mnogo si im i dužan. Ne mogu ja poslije 16 sati ne biti načelnik, jer sam ja neko ko vodi računa o životu u lokalnoj zajednici u svim oblasti, a život traje 24 sata dnevno. Bio bih nepošten da kažem kako ne uspijem nikako naći vremena za sebe. Naravno da ga imam i za sebe i porodicu, za one stvari koje volim, a to su druženje s prijateljima, vožnja biciklom, skijanje. U skladu sa realnim mogućnostima trudim se voditi što zdraviji život.