INTERVJU/MINISTAR PROSVJETE I KULTURE RS DANE MALEŠEVIĆ ZA NOVI.BA: Naš cilj je poboljšanje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i kontinuirano radimo na tome

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević za Novi.ba je govorio o trenutnoj situaciji u obrazovnom sistemu u RS- u, zatim o projektima koje je ovo ministarstvo realizovalo, ali i o alarmantnim podacima o sve manjem opisu učenika u osnovne škole.  

Intervju sa ministrom prosvjete i kulture Republike Srpske pročitajte u nastavku. 

Novi.ba: Za ministra prosvjete i kulture Republike Srpske izabrani ste 18. decembra 2014. godine, kakvo ste stanje zatekli i koje projekte ste do sada realizovali? 

DANE MALEŠEVIĆ: Naša stalna nastojanja za unapređenjem svih nivoa obrazovanja i oblasti kulture rezultirala su u proteklom periodu donošenjem važnih strateških dokumenata, kao i zakonskih i podzakonskih akata usmjernih ka poboljšanju u svakoj od ovih oblasti.

Prošle godine smo donijeli Strategiju razvoja obrazovanja Republike Srpske do 2021. godine. Time smo odredili smjernice za razvoj obrazovanja i sada u skladu s tim radimo na donošenju nove zakonske regulative.  Donijeli smo Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju i uspjeli povećati obuhvat djece predškolskim obrazovanjem sa 15 na 18,5 odsto.
Donesen je i Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a radimo i na izradi Nacrta zakona o srednjem vaspitanju i obrazovanju. 

Uporedo radimo na reorganizaciji Republičkog pedagoškog zavoda i Zavoda za obrazovanje odraslih. Proces promjena u Republičkom pedagoškom zavodu i Zavodu za obrazovanje odraslih bi išao u pravcu reorganizacije postojećih struktura i preoblikovanja osnovnih organizacijskih jedinica, koji bi bili pravno regulisani. Institucije bi dobile nove uloge u obrazovnom sistemu što će doprinijeti unapređivanju kvaliteta u obrazovanju.

Jedan od glavnih ciljeva u radu RPZ-a biće intenziviranje aktivnosti na unapređenju kvaliteta opšteg i umjetničkog obrazovanja, te sistema kontinuiranog stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja zaposlenih u obrazovanju i predlaganje mjera za razvoj pojedinih nivoa obrazovanja. Pri RPZ-u djelovao bi i Ispitni centar za eksterno vrednovanje učeničkih postignuća.

Ideja je da se Zavod za obrazovanje odraslih preimenuje u Centar za stručno obrazovanje i cjeloživotno učenje, kao što je urađeno u zemljama u okruženju. Centar bi intenzivnije sarađivao sa privredom i drugačije bi se radili nastavni planovi i programi uz angažovanje stručnjaka iz privrede poštujući potrebe privrede za stručnom radnom snagom. Takođe bi se bavili istraživanjem potreba privrede za novim zanimanjima i njihovim kreiranjem. 

Cilj nam je da unaprijedimo srednje stručno obrazovanje na način da poboljšamo nastavne planove i programe i u što većoj mjeri odgovorimo potrebama tržišta rada. 

Za školsku 2016/17. godinu razvijeni su nastavni planovi i programi za zanimanja optičar, časovničar i zlatar, za koja je tržište rada pokazalo interes. Takođe, prema potrebama privrede, uvedena su i nova zanimanja četvrtog stepena složenosti - u struci Mašinstvo i obrada metala - zanimanje tehničar mašinske energetike a u struci Poljoprivreda i prerada hrane - zanimanje tehničar hortikulture, a od naredne školske godine - tehničar CNC tehnologija, struka Mašinstvo i obrada metala, te tehničar informacionih tehnologija, struka Elektrotehnika.

Evidentna je disproporcionalnost između želja učenika i potreba na tržištu rada, što nastojimo korigovati upisnom politikom. Dok god se ne uključe snažnije poslodavci u stipendiranje učenika za potrebna zanimanja i dok god se ne vrednuje dovoljno na tržištu rad zanatlija, učenici odnosno njihovi roditelji se neće tako lako opredjeljivati za zanate. Ministarstvo stoga nastoji da inicira i podrži saradnju srednjih škola i poslodavaca jer je izuzetno važno da učenici određenih zanimanja po izlasku iz škole budu u potpunosti osposobljeni da rade ono za šta su se školovali. Za to su neophodne i određene izmjene nastavnih planova, ali i provođenje praktične nastave. 

U srednjim stručnim školama radićemo na razvijanju standarda zanimanja zasnovanih na kompetencijama i ishodima učenja. Cilj nam je da uspostavimo Kvalifikacijski okvir za srednje stručno obrazovanje usaglašen sa evropskim okvirima. Neophodna je modernizacija modularnih nastavnih planova i programa sa fokusom na povećanje broja časova praktične nastave.

Kada je riječ o oblasti kulture, izradili smo Strategiju razvoja kultura 2017-2022, veoma važan dokument za unapređenje ove oblasti u Republici Srpskoj, a čije usvajanje upravo očekujemo u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Njen osnovni cilj je stvaranje uslova za nesmetan rad i razvoj umjetnosti i umjetnika, te aktivno učešće u razvoju publike, kao neodvojivog, integralnog dijela sociokulturnog lanca. Dokument je prevashodno zasnovan na jasnoj procjeni aktuelnog stanja u oblasti kulture i umjetnosti, odnosno kulturnog nasljeđa, savremenog stvaralaštva i umjetničke produkcije, te njime ukazano na ključne izazove u svakoj od oblasti kulture. 

Zacrtani su i osnovni ciljevi: uspostavljanje sistema transparentne kulturne politike, visok stepen umjetničke produkcije i profesionalizacija, kulturna pismenost - medijska, pozorišna, filmska, u zajednici, aktivna publika, internacionalizacija, prisustvo na međunarodnoj sceni, te decentralizacija. 

Dakle, Strategija razvoja kulture 2017-2022. ukazuje na nedostatke koji su prisutni na domaćoj umjetničkoj sceni, te prateći usvojenu metodologiju strategije, razlaže mogućnosti uspješne realizacije svakog od njih, definišući odgovarajuće posebne ciljeve, te strategije djelovanja i zadatke na osnovu kojih se može doći do ostvarenja zacrtanih ciljeva. Snažno vjerujem da će njena primjena značajno unaprijediti ovu oblast u cjelini.

Novi.ba: Nedavno ste izjavili da će škole koje budu imale dovoljno kandidata od septembra uvesti kineski jezik kao fakultativni predmet, kakve su reakcije učenika i roditelja? 

DANE MALEŠEVIĆ: Postoji zainteresovanost Ambasade Kine u BiH za uvođenjem kineskog jezika u osnovne škole u Republici Srpsku. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zatražilo je informaciju od škola u vezi sa zainteresovanošću učenika da izučavaju kineski jezik. 

Kada budemo imali zbirne podatke o zainteresovanosti učenika, znaćemo u koje škole će kineski jezik biti uveden kao fakultativni predmet. Imamo dovoljno kadra školovanog na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Ako nam bude trebalo još kadra, kineska strana je spremna da pomogne nabavku udžbenika i obezbijedi predavače. Kineski kao fakultativni predmet biće uveden u onim sredinama u kojima bude postojala najveća zainteresovanost učenika. 

Novi.ba: Kakva je trenutna situacija u obrazovnom sistemu u RS-u i kojom ocjenom biste ga ocijenili? 

DANE MALEŠEVIĆ: Naš cilj je poboljšanje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i kontinuirano radimo na tome. Opredijeljeni smo da u većoj mjeri uvežemo privredu sa srednjim stručnim školama i visokoškolskim ustanovama. Veoma je bitno da upisna politika i naučno-istraživački rad na visokoškolskim ustanovama prati potrebe privrede.
Značajno smo unaprijedili studentski standard u Republici Srpskoj. Prošle godine su otvoreni domovi u Foči, na Palama i četvrti paviljon u Banjoj Luci. Studenti imaju nemjerljivo bolje uslove za život i učenje.

Kroz projekat „Energetska efikasnost“ renovirali smo više od 20 obrazovnih ustanova u prošloj i ovoj godini. Osim toga, kada je riječ o predstojećim ulaganjima, Ministarstvo prosvjete i kulture u narednom periodu očekuje rezultate saradnje sa UNDP organizacijom i početak realizacije novog projekta - „Povećanje energetske efikasnosti u javnom sektoru“, a u okviru kojeg će značajan broj objekata obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj biti obnovljen i saniran. Sve škole i predškolske ustanove imale su priliku da, na poziv UNDP-a, iskažu svoje potrebe za sanacionim radovima i naša očekivanja su da će, u skladu sa prioritetima, one najvećim dijelom biti i zadovoljene. 

Novi.ba: U Republici Srpskoj u 2017/2018. školsku godinu prvi put je upisano manje 10.000 prvačića, a u odnosu na isti period prošle godine, upisano je oko 570 manje djece, kako komentarišete ove alarmantne podatake i šta se može poduzeti?

DANE MALEŠEVIĆ: Prema podacima dobijenim od osnovnih škola, u školsku 2017/2018. godinu u aprilu i maju upisano je 9.676 učenika. Ovo je prvi put da imamo manje od 10.000 prvačića. Prema dosadašnjim iskustvima, u periodu od maja do septembra bude upisano otprilike 200 učenika, tako da se nadamo da će broj prvačića upisanih u školsku 2017/2018. godinu biti veći od navedenog broja. 
Ovakvi podaci su briga cijele društvene zajednice. Svako u svom domenu treba da preduzme korake koji će doprinijeti poboljšanju pronatalitetne politike. Alarm je odavno uključen. 

SASVIM LIČNO 

Novi.ba. Na kraju, ko je ministar Dane Malešević nakon radnog vremena, Vaši hobiji, interesovanja i životni stil? 

DANA MALEŠEVIĆ: Kada ste ministar, gotovo da ne postoji vrijeme nakon radnog vremena. Mnogo je obaveza i mimo onih redovnih osam sati. Volim da posjećujem kulturne događaje – znam da uživam u dobrom koncertu ili predstavi, volim da čitam...Svaki slobodan trenutak koristim da provedem vrijeme sa suprugom i prijeteljima. Bavim se pčelarstvom. Pčelarstvo donosi mir.