UPOZORENJE STRUČNJAKA: Nedavni požari i olujno nevrijeme tek su uvod, Hrvatska je ranjiva, prijete joj nestašica vode, ali i sve češće ljudske tragedije
Zbog ekstremnih vrućina u Makarskoj je izbio požar koji je progutao više od 250 hektara borove šume i raslinja, a gasilo ga je više od 300 vatrogasaca. S druge strane, na području Karlovačke županije pala je tuča veličine oraha koja je poljoprivrednicima nanijela milijunske šteta na usjevima.
Konačno, orkanska oluja popraćena snažnom kišom i vjetrom lomila je stabla u Novom Zagrebu, dok je u Omišlju na Krku preokrenula brodicu, nakon čega se muškarac koji je bio na njoj utopio.
Svi ovi klimatski različiti događaji odvili su se u junu ove godine, a pokazuju kakve su ekstremne promjene vremena u posljednje vrijeme zahvatile Hrvatsku, piše Jutarnji list.
Najrecentniji slučaj imali smo tijekom vikenda, kada je olujno nevrijeme zahvatilo cijelu zemlju, a prije toga ga je pratilo sušno i jako toplo razdoblje koje je više podsjećala na tropsku klimu, nego na klasičnu mediteransku ili kontinentalnu.
Postavlja se pitanje, nalazi li se Hrvatska na pragu klimatske promjene?
Dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže da je ovakvo vrijeme redovita pojava koja nastupa kao posljedica sve viših temperatura zraka.
- Ovo što se dogodilo u nedjelju je primjer kada nakon 10 dana popraćenih velikim vrućinama dolazi do promjene u cikloni, a samim time i velikih oluja ili tuče. Posljednja istraživanja pokazuju da se u našim krajevima pojačava intenzitet tuče i vrućina i već sada se trebamo pripremiti za takva razdoblja - rekao je Marki te dodao kako se može očekivati da će se kroz sljedećih 50 godina učestalije pojavljivati sušna razdoblja popraćena snažnim nevremenima.
Istraživanja pokazuju da se znakovit porast globalne temperature zraka pojavio tijekom zadnja četiri desetljeća, to jest od 1971. do 2010. godine.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda s rednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu na području Hrvatske bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.).
Primjerice, na opservatorijskoj stanici Zagreb - Grič srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu iznosila je 13,1 °C, što je svrstava na sedmo mjesto u nizu najtoplijih godina dotične postaje od početka mjerenja, tj. od 1862. godine.
Dr. Ivan Güttler iz DHMZ-a objašnjava da će temperature rasti sve do kraja ovog stoljeća.
- Na području Hrvatske možemo očekivati kontinuirani rast ljetnih temperatura sve do kraja 21. stoljeća, pod uvjetom da ne dođe do smanjenja emisije i koncentracija stakleničkih plinova. U slučaju da uspijemo smanjiti količinu emisije štetnih plinova, tada možemo staviti klimatske promjene pod kontrolu - rekao je Güttler i dodao da će se sukladno tome povećati i broj ekstremnih klimatskih događaja poput suša i obilnih naglih oborina.
Iz podataka je vidljivo da je rast temperatura zraka počeo 2010. godine, koja se smatra najtoplijom godinom u historiji mjerenja temperature. Tada je prosječna temperatura zraka iznosila 12,2 Celzijevih stupnjeva, a godinu kasnije ona je za čak 1,1 stupanj bila viša. Od tada je prosječna temperatura redovito bila iznad 13 Celzijevih stupnjeva, a svoj vrhunac je dosegnula 2014. godine, kada je iznosila 13,8 Celzijevih stupnjeva.
Samo povećanje temperature zraka moglo bi promijeniti cjelokupni život u Hrvatskoj. Sušna razdoblja bit će puno dulja, zbog čega će ispaštati poljoprivrednici, ali i otočani koji bi lako mogli ostati bez pitke vode. Ujedno, jednako opasne su i nagle promjene vremena, koje mogu nanijeti velike štete, ali i oduzeti ljudske živote.
Ipak, Marki ističe da se Hrvatska zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja svrstava u skupinu klimatski ranjivih zemalja.
- I dalje imamo obilje vode, ali ako se sušna razdoblja nastave produžavati, onda će nam zalihe pitke vode biti ugrožene. Zbog toga se već sada trebamo pripremiti, osmisliti sustave navodnjavanja, skupljati kišnicu, ali to treba učiniti na nacionalnoj razini uz pomoć Vlade - kaže Marki.
- Potrebno je 50 pa i do 100 godina učestalih ponavljanja određenih obilježja u vremenu da bismo ih mogli klasificirati kao promjenu u klimi. Ovdje govorimo o klimatskim epizodama, fluktuacijama u vremenu koje čine klimu i kada prođe određeno razdoblje u kojem se više puta zabilježe navedene pojave, tek tada govorimo o klimatskoj promjeni - kaže Marki za Jutarnji, ali dodaje da sve više pokazatelja vode u tom smjeru.
(Novi.ba/ Slobodna Dalmacija)