Elvedin Pezić za Novi.ba: PROPIS BAJRAM-NAMAZA

Uvaženi mr. Elvedin Pezić rođen je u Travniku. Kao mladić se priključuje jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine u kojoj se borio sve do završetka agresije na našu zemlju.

U želji za sticanjem šerijatskog znanja, odlazi prvo u Ujedinjene Arapske Emirate gdje boravi godinu dana, nakon toga boravi u Jordanu određeno vrijeme a potom njegov put sticanja znanja nastavlja se odlaskom u grad Božijeg Poslanika - Medinu -  Saudijska Arabija i to na Islamski Univerzitet gdje završava institut za arapski jezik, a potom i fakultet šerijata (Islamskog prava). 2005. god. mr. Pezić se vraća u Bosnu i Hercegovinu gdje uzima aktivno ucešce u islamskom misionarstvu, gdje skoro svakodnevno drži predavanja koja se pamte i važi za jednog od slušanijih predavača.. Trenutno je nastanjen u Sarajevu gdje živi i radi.

Redakcija portala Novi.ba, uputila je molbu mr. Peziću za pojašnjavanje šerijatskih propisa nastupajećeg Ramazanskog Bajrama i iste vam prenosimo.

Muzički koncert i muslimani

Muzički koncerti sastavni su dio naše svakodnevnice, naročito u ljetnim danima, a evidentno je da ovim manifestacijama prisustvuje veliki broj muslimana. Iako se dosad često govorilo i pisalo o štetnosti muzike i odlaska na muzičke koncerte, primjetno je da mnogi muslimani još uvijek nisu postali svjesni opasnosti muzike, a isto tako postoji i određeni broj onih koji ne znaju propise u vezi sa muzikom i koji na koncerte odlaze nesvjesni da je to zabranjeno, stoga postoji potreba da se skrene pažnja na pogubnost slušanja muzike i odlaska na muzičke koncerte.
Prema mišljenju četiri pravne škole, što obuhvata i hanefijsku pravnu školu, slušanje muzike strogo je zabranjeno – haram, što znači da se strogo zabranjenim smatra i odlazak na muzičke koncerte.
Propis ostaje identičan, bez obzira na to gdje se organizirao koncert, ko su izvođači koncerta i bez obzira na to o kojoj se vrsti muzike radi. Jedno od pogrešnih uvjerenja u vezi sa muzikom jeste i mišljenje mnogih koji smatraju da je muziku dozvoljeno slušati ako je izvođač musliman, što je potpuno neispravno mišljenje. S druge strane, mnogi smatraju da u okvire zabrane ne ulazi određena vrsta muzike, kao što su sevdah i tzv. duhovna muzika, što je opet neispravno mišljenje.
Muzika je zabranjena, bez obzira na to ko je izvodio i o kojoj se vrsti muzike radi.
Stoga, uvažena braćo i sestre, poštovana omladino, mnogo je razloga zbog kojih ne biste trebali da slušate muziku, a naročito ne biste trebali da prisustvujete muzičkim koncertima.
Muzički koncerti, pored muzike, što je dovoljno grijeha i dovoljan razlog da se ne prisustvuje takvim manifestacijama, obiluju i mnogim drugih grijesima:
(1) kupovinom ulaznice čovjek troši imetak na haram način, a muslimanu je obaveza da pazi gdje i u što troši svoj imetak,
(2) na koncertima se zajedno nalaze muškarci i nepropisno odjevene žene,
(3) i muškarci i žene opijaju se, psuju, drogiraju, i počini se mnogo drugih nemoralnih radnji tokom i nakon koncerta.
Zbog svega spomenutog, muslimanu je strogo zabranjeno da prisustvuje muzičkim koncertima.

PROPISI VEZANI ZA DAN BAJRAMA I OBAVLJANJE BAJRAM-NAMAZA
 

Na propisanost klanjanja bajram-namaza ukazuju dokazi iz Kur’ana, sunneta Allahovog Poslanika, te konsenzus islamskih učenjaka.
Dokaz iz Kur’ana:

Riječi Uzvišenog : ”Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,  zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kevser, 1-2.)

Katade, rhm., poznati komentator Kur’ana, rekao je da se riječ ”moli” odnosi na klanjanje bajram-namaza.

Dokaz iz sunneta:

Što se tiče hadisa koji ukazuju na propisanost bajram-namaza, oni su mnogobrojni i dosežu granicu mutevatir hadisa. Jedan od njih je hadis Ibn Abbas, r.a., u kojem on navodi: ”Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom, r.a,. i svi su klanjali bajram-namaz prije bajramske hutbe.” (Buhari)

Mnogi islamski učenjaci spomenuli su jednoglasan stav, konsenzus, islamskih učenjaka po pitanju propisanosti klanjanja bajram-namaza.

PROPIS BAJRAM-NAMAZA

Pitanje koje se nameće jeste kakav je propis bajram-namaza u islamu, odnosno da li je stroga obaveza (farz ajn) muslimanu klanjati bajram-namaz ili je to kolektivna obaveza (farz kifaje) ili, pak, pritvrđeni sunnet?

Po ovom pitanju su islamski pravnici zauzeli različite stavove. Jedni su smatrali da je klanjanje bajram-namaza stroga obaveza svakom punoljetnom muslimanu, drugi da je to kolektivna obaveza (ako bi ga klanjala jedna skupina muslimana, time spada obaveza sa ostalih, a ako niko ne bi klanjao, svi bi bili grješni), dok je većina islamskih učenjaka smatrala klanjanje bajram-namaza pritvrðenim sunnetom, a ovog stava bili su: malikijska, šafijska, bukvalistička pravna škola, Ebu Jusuf i Es-Serhasi – pravnici hanefijske pravne škole, i drugi učenjaci selefa. Meðutim, bez obzira na različitost stavova i dokaza kojima su učenjaci potkrepljivali svoje stavove, sama činjenica da je klanjanje bajram-namaza, u najmanju ruku, pritvrđeni sunnet, dovoljna je da nam ukaže na vrijednost bajram-namaza.

Spomenut ćemo samo neke od dokaza koje su pravnici spomenuli u dokazivanju svojih stavova, kako bismo ukazali na veličinu bajram-namaza u islamu.

Citirani ajet, koji smo naveli kao dokaz propisanosti bajram-namaza, došao je u naredbenoj formi (imperativu): ”…zato se Gospodaru svome moli”,  a u islamu je osnova da je ibadet, koji se naređuje u formi imperativa, obavezan (vadžib) sve dok ne bude postojao drugi argument koji tu naredbenu formu ublažava i spušta taj ibadet sa stepena vadžiba na stepen pohvalnog čina.

Prisustvovanje žena bajram-namazu je ibadet koji je, nažalost, u velikoj mjeri zapostavljen u našim krajevima i treba ga oživljavati, a naročito u mjestima u kojima postoji adekvatan prostor za klanjanje bajram-namaza .