Astmatičari mogu živjeti kvalitetnije i aktivnije

Svi simptomi astme pogoršavaju se s dolaskom hladnoće

Objavljeno:03.11.2014 - 11:38
A A A Times Arial

Prva spuštanja temperature prema nuli i niže astmatičari iščekuju sa strepnjom.

Hladan zrak u kombinaciji sa zagađenjem koje je u sezoni grijanja znatno veće, magla i česti izlasci iz zagrijanih prostorija na hladan zrak česti su “okidači” za napade astme.

Astma je kronična bolest dišnih puteva koju karakterizira upala dišnih puteva i bronhokonstrikcija zbog čega je ograničen protok zraka te se pojačano proizvodi sluz. U svijetu od nje boluje oko 300 milijuna ljudi. U nas je riječ je o velikom broju pacijenata koji su na svakodnevnim terapijama i čija je kvaliteta života ozbiljno ugrožena jer je, ne zaboravimo, astma doživotna i neizlječiva bolest.

Unatoč svim trenutačnim mogućnostima liječenja, najmanje 40 posto bolesnika s astmom liječi se simptomatski uz mogućnost zastrašujućih i po život opasnih napada, upozorio je na prošlotjednom skupu pulmologa u Beču, na kojem su sudjelovali i hrvatski stručnjaci, prof. Piotr Kuna, voditelj Odjela za internu medicinu, astmu i alergije u Klinici Barlicki u Lodzu (Poljska).

Prof. emeritus Eric Bateman, sa Sveučilišta u Cape Townu i ravnatelj Instituta za bolesti pluća podsjetio je na obaveze preuzete nakon što je prihvaćena Globalna inicijativa za astmu (GINA) kojoj je cilj pronaći dugoročno rješenje za upravljanje astmatičnim bolestima.

Astma nije psihogena bolest, a život s njom podrazumijeva svakodnevnu višestruku inhalacijsku terapiju kortikosteroidima uz odgovarajuće lijekove, a zanemarivanje terapije vodi u lošu kontrolu astme i povećava mogućnost pogoršanja, od kojih neka mogu biti opasna po život. Stav “osjećam se dobro” ili “ne želim se trovati lijekovima” rezultat je neinformiranosti, piše Večernji.

Stoga treba znati prepoznati astmu. Karakterizira je kašalj, pritisak u prsnom košu, zaduha i otežano disanje. Živjeti s tom bolešću znači izbjegavati njene “okidače”, kontrolirati fizičku aktivnost, živjeti uz nadzor liječnika i redovito uzimati terapiju. Posljedice su česti izostanci iz škole ili s posla, brže umaranje, pospanost, poteškoće kod svakodnevnih aktivnosti, kao što je, primjerice, penjanje uz stube.

Astma je vrlo često nasljedna. Najsnažniji su rizici za razvoj astme kombinacija genetske predispozicije i razvoj alergija. Duhanski dim, uključujući i pasivno pušenje, jedan su od najsnažnijih okidača za razvoj astme ili izazivanje napada kod već oboljelih.

No, da se kvaliteta života astmatičara i primjena terapije može popraviti i pojednostaviti, pokazalo je predstavljeno istraživanje primjene lijeka namijenjenog pacijentima s KPB-om (kroničnom opstruktivnom bolesti pluća) na astmatičarima.

Istraživanje koje je provedeno na više od 4000 bolesnika i na više od 150 lokacija diljem svijeta uporabom tiotropija (to je bronhodilatator dugog djelovanja koji pomaže pri otvaranju dišnih putova te olakšava protok zraka u i iz pluća) pokazalo je kako astmatičare mogu živjeti kvalitetnije i aktivnije, što je posebno važno za djecu koju ova bolest često sputava još od vrtićke dobi.

Prof. dr. Neven Tudorić, voditelj Pulmološkog odjela KB-a Dubrava, predstavio je rezultate čak triju opsežnih istraživanja koja su dio međunarodnog programa kliničkih ispitivanja primjene medikamenata kojima se liječe pacijenti s KPB-om – kod astmatičara.

Život astmatičara podrazumijeva svakodnevnu višestruku inhalacijsku terapiju uz odgovarajuće lijekove, tako da se ustanovi djelotvornost i sigurnost tiotropija primijenjenog s pomoću nove pumpice kojom se lijek aplicira u obliku fine maglice koja prodire u grlo i bronhije kod astmatičara, a pokazana je djelotvornost i sigurnost liječenja tiotropijem u bolesnika koji su imali i dalje simptome unatoč liječenju uobičajenom kombinacijom lijekova za astmu.

Rezultati objavljeni i u New England Journal of Medicine, pokazali su da je dodavanje tiotropija primijenjenog s pomoću respimata znatno produljilo vrijeme do prvog teškog napada astme, kao i vrijeme do prve epizode pogoršanja astme.

– Primjenom tiotropija kroz respimat rizik od pogoršanja astme smanjilo za 31 posto, a znatno je povećano tj. odgođeno vrijeme između dvije epizode napada astme, čak 56 dana. Time je sama kontrola astme povećana za 68 posto, što je dalo više “astma free” dana. Uporabom lijeka na ovaj način znatno se poboljšava plućna funkciju, omogućuje održanje opuštenog stanja bronhija tijekom 24 sata, što znači da astmatičar ne mora hodati okolo sa svojom pumpicom, kaže dr. Tudorić te dodatno objašnjava:

– Naime, udisanje lijeka kroz pumpicu nije toliko jednostavno jer se nepravilnim korištenjem, pogotovo kod malih pacijenata, dio lijeka rasprši po usnoj šupljini i pa do bronhija ne dođe odgovarajuća količina lijeka. Udisanjem maglice lijek prodire do ciljanih mjesta i učinak je vjerojatniji.

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

zatvori
VIDEO PREPORUKA