Jesu li konačno DOŠLI NA RED: SIPA PRETRESLA dobrovoljca iz RS u Ukrajini, evo ko je išao ratovati za MAJKU RUSIJU!

Aktuelno
Jesu li konačno DOŠLI NA RED: SIPA PRETRESLA dobrovoljca iz RS u Ukrajini, evo ko je išao ratovati za MAJKU RUSIJU!
Aktivnosti se odnose na procesuiranje državljanina BiH, koji se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu u Ukrajini.

SARAJEVO, 29. marta (FENA) - Po nalogu Tužiteljstva BiH i naredbi Suda BiH, policijski djelatnici SIPA u sjeverozapadnom dijelu BiH proveli su istražne aktivnosti i pretrese objekata koje koristi jedna osoba, a u svezi kaznenog djela protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Aktivnosti se odnose na procesuiranje državljanina BiH, koji se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu u Ukrajini.

U interesu istrage, Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije, u ovom trenutku ne mogu davati više detalja ili informacija, saopćeno je iz Tužiteljstva BiH. No, mediji u BiH su od ranije otkrili mnogo toga o odlasku dobrovoljaca na ratište u Ukrajini.

Bratislav Živković, komandant odreda "Jovan Šević", jedan je od najaktivnijih promotora i organizatora odlaska dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. U tome mu je pomagao njegov zamjenik Milutin Mališić.

Živković i Mališić su ratovali u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Od tada su blisko vezani sa ovdašnjim četničkim prvacima Jovom Vukeljićem, Slobodanom Marićem, Mirkom Jovićem, Milanom Manojlovićem, Dušanom Sladojevićem, Draškom Stoisavljevićem...

Osim Živkovića i Mališića, veliku ulogu u vrbovanju bh. državljana za odlazak u Ukrajinu imali su i Srbijanci Predrag Dimić, Zoran Božinović i Srđan Vasić. Prema nekim informacijama, njih se sumjiči za ratne zločine počinjene u Ukrajini. Božinović i Vasić su u oktobru ove godine boravili u nekoliko gradova Republike Srpske, gdje su se sastajali sa ovdašnjim predstavnicima četničkog pokreta. Nekoliko dana kasnije, sastanke sa istim osobama imali su i Živković i Mališić, objavio je magazin Mreža.

Do sada je utvrđeno kako je iz BiH u Ukrajini ratovalo dvadesetak dobrovoljaca. Najviše ih je iz Bileće i okoline. Zvanično, oni su na privremenom radu u Rusiji. Nezvanično, u Rusiju su otputovali uz blagoslov četničkog vojvode Slavka Aleksića, koji se u isto vrijeme bavi promocijom posebnog turizma u ovom kraju - nedavno je, naime, svečano otvorio moderni ravnogorski park u središtu Bileće.

Pored Bilećana, u Ukrajini su ratovali ili još uvijek ratuju i Davor Savičić iz Doboja, Bojan Lazarević iz Laktaša, zatim Gavrilo Stevanović iz Banja Luke, Milorad Lazić, zvani Miki, iz Teslića te Živko Vuksanović iz Brčkog. Sumnja se kako su im se u redovima proruskih pobunjenika pridružili i Tomislav Knežević, Dejan Mijajilović, zvani Kurjak, zatim Slađan Drajić, Branko Aleksić, te Bojan Marić, sin četničkog vojvode Slobodana Marića.

Davor Savičić je, nakon Bosne i Hercegovine, ratovao i na Kosovu, u odredu takozvanih "Frenkijevaca". Prema do sada nepotvrđenim podacima, tokom rata u BiH zaradio je nadimak Elvis. Tako su ga posprdno nazvali suborci zbog nemilosrdnog ubijanja Bošnjaka.

Srpski dobrovoljci u Ukrajini mogu se podijeliti u dvije grupe. Prva su pripadnici četničkog pokreta ili sličnih organizacija sa ovim predznakom. Oni u istupima potenciraju političke motive odlaska u Ukrajinu, odlučnost da Srbiju ostave što dalje od Evropske unije. Ističu i nakanu da pomognu ruskoj braći ili da odlaskom u Ukrajinu vrate za pomoć koju su im pružali ruski dobrovoljci tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ruski su dobrovoljci uglavnom ratovali u istočnoj Bosni, u Drugom ruskom dobrovoljačkom odredu. Bilo ih je i na linijama oko opkoljenog Sarajeva. Stradalo ih je pedesetak, posebice u borbama na položajima između Višegrada i Goražda.

Jedan od Rusa koji su ratovali na Drini danas je među onima koji vrbuju dobrovoljce za odlazak u Ukrajinu. Aleksandar Kravčenko je kozak, veteran sa bosanskih ratišta. Zajedno sa Igorom Strelkovim, komandantom proruskih snaga u Ukrajini, učestvovao je u borbama za strateški važnu kotu Zaglavak kod Višegrada, koja je tokom rata srpskim snagama omogućavala napredovanje ka opkoljenom Goraždu. U tim borbama je stradalo nekoliko Rusa.

Aleksandar Kravčenko je nakon rata ostao živjeti u Republici Srpskoj. Imao je bh. pasoš, a parlamentarna komisija mu je 2002. godine potvrdila državljanstvo BiH. No, Kravčenko nešto kasnije, zbog straha od hapšenja za ratne zločine u Podrinju, bježi u Srbiju, a zatim i u Rusiju.

Druga grupa srpskih dobrovoljaca u Ukrajini, njih tridesetak, ljudi su velikog ratnog iskustva, takozvani psi rata. O njima se malo zna, rijetko se pojavljuju u medijima ili na društvenim mrežama. Novac im je jedini motiv. Jer u Ukrajini se mnogo bolje zarađuje nego u Siriji. Prema dostupnim informacijama, plaćenici ruskih separatista sedmično zarađuju 2000 dolara.

 

Ne propustite