TREBAMO LI BITI ZABRINUTI, u pubertet sa 8, a menopauzu sa 30? ZAŠTO?

Nerijetko se događa da baš mi sami, svojim navikama življenja, ‘provociramo’ krivi spoj, zbog čega najviše pate hormoni. Postoji li nači kako zaustaviti buru hormona u krivo vrijeme? Interakcija između genetike, okoliša i endokrinih žlijezda presudna je za kvalitetu našeg života.

Dok je nekada bilo normalno da djeca ulaze u pubertet s 13 godina, danas se psihičke i fizičke promjene počinju događati sve ranije, i to osobito kad su djevojčica u pitanju. Novija (doduše, američka) istraživanja pokazuju kako 20% djevojčica ulazi u pubertet već s osam godina!

I menopauza, vrijeme kada završava plodno razdoblje te se javljaju brojne druge pojave i promjene koje se povezuju sa starenjem, kod žena također nastupa sve ranije – kod nekih već u ranim tridesetima. To, slažu se stručnjaci, nije slučajno, a svoju podlogu definitivno ima u stilu života (a osobito prehrane) modernog čovjeka, piše Story.hr.

- Znanstvene studije pokazale su da u cijelom svijetu pubertet, ali i menopauza, počinju značajno ranije. Iako se o pravom razlogu spekulira, pretpostavlja se da se radi o interakciji između genetike, okoliša i endokrinih žlijezda. Činjenica je da, zahvaljujući industrijalizaciji, dolazi do polaganog ali značajnog porasta broja kemikalija koje dokazan pokazuju svoj efekt na ljudski endokrini sustav -, pojašnjava dr. Sanja Toljan, ravnateljica Poliklinike Orlando i autorica knjige “Čudesna moć hormona”.

Kemikalije koje imaju negativni efekt na endokrini sustav zovu se endokrini ometači. Efekt, pojašnjava dr. Toljan, ostvaruju na različite načine: tako da se vežu na određeni receptor na stanici, direktno djeluju na stanice ili imaju toksičan efekt na organe…

- Potencijalna uloga endokrinih omotača kod preranog puberteta uočena je još u ranim 90- tim godinama 20. stoljeća, a kasnije je ustanovljena mnogim studijama i radovima na životinjama, ali i ljudima, što je dovelo do toga da su neke od tih kemikalija danas i zabranjene ili se upozorava na njihovo štetno djelovanje.

U skupinu hormonskih ometača u pubertetu najznačajniji su fitoestrogeni, prirodni estrogeni, proizvodi za zaštitu bilja koji se upotrebljavaju u konvencionalnoj poljoprivredi, industrijske kemikalije i ftalati; svi vrlo prisutni u zemlji, zraku i vodi. Proizvodi su to koje upotrebljavamo za čišćenje kuće ili je riječ o svakodnevnoj kozmetici koju koristimo, a opasne su i plastične boce iz kojih svakodnevno pijemo -, upozorava dr. Toljan.

Kad je riječ o preuranjenoj menopauzi, znanstvene studije također pokazuju slične zabrinjavajuće rezultate.

- Velika multicentrična studija iz 2015. prikazala je da endokrini ometači mogu uništiti jajnike na nekoliko načina, i time dovesti do preuranjene menopauze. Najviše se spominju PCB (poliklorirani bifenili), fenoli, organofosfati, surfaktanti, policiklički aromatski hidrokarboni. Nazivi svih tih kemikalija govore nam malo, no mnoge od njih upotrebljavamo svakodnevno, najviše kroz hranu, kozmetiku i sredstva za čišćenje -, upozorava dr. Toljan i napominje kako ljudskom tijelu, a osobito žlijezdama, nije prirodno biti okružen s tolikom količinom kemikalija.

Na njih je posebno osjetljiva štitnjača.

-Svoju djecu i sebe možemo najbolje zaštititi ako sebe i svoju okolinu tretiramo prirodnim preparatima te ako jedemo hranu uzgojenu na prirodan način, bez kemijskog tretiranja, kao meso životinja koje se uzgojene na pašnjacima. Sve ostalo je opasna alternativa -, kategorična je dr. Toljan.

Koja to hrana koju svakodnevno jedemo najviše “ometa” naše hormone?

U prvom redu su to trans-masne kiseline, odnosno svi oni proizvodi koji u svojem sastavu imaju hidrogenizirane biljne trans-masti. Kekse, grickalice, gotove i polugotove proizvode…, sve moramo zaobilaziti u širokom luku. Često možemo čuti i optužbe na račun kavezno uzgojenih peradi, koji su navodno “spremište” za antibiotike. Kod mnogih žena s hormonskim smetnjama događaju se pozitivni zdravstveni pomaci kad iz prehrane eliminiraju i mliječne proizvode.

I Gillian Anderson nedavno je o svojoj menopauzi progovorila u knjizi “Mi: manifest za žene cijelog svijeta”. Tu je otkrila niz pojedinosti iz svojeg života, a između ostalog i to da se s depresijom nosi od tinejdžerskih dana. Anksioznost, nagle promjene raspoloženja, bezvoljnost… postali su sve češći kako se u njezinom tijelu počela događati bura hormona.