Tretmani vantjelesne oplodnje preskupi u BiH
Veliki broj parova u Bosni i Hercegovini je suočen sa nekim oblikom steriliteta, vantjelesna oplodnja, osim što zahtjeva puno novca, ne daje baš uvijek pozitivne rezultate.
Želja za dobijanje potomstva je većine bračnih parova, ali oplodnja i trudnoća nekada se ne mogu postići prirodnim putem te se stoga pribjegava metodi vantjelesne oplodnje.
Vantjelesna oplodnja pomaže začeće parovima koji su suočeni sa nekim oblikom steriliteta ili otežanog zatrudnjivanja, a trudnoća izazvana takvim načinom razlikuje se po tome što se ne dešava prirodno u jajovodu već u labaratoriju gdje se jajne ćelije spajaju sa spermatozoidima. Medicinski pomognuta oplodnja u BiH nije zakonski adekvatno regulisana, tako da je pozicija roditelja koji pate od steriliteta dodatno usložnjena.
Oko 15 posto mladih bračnih parova u BiH susreće se sa sterilitetom
Prema podacima šefa Klinike za ginekologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Zulfe Godinjaka, oko 15 posto mladih bračnih parova u zemlji ima problema sa sterilitetom. Ovaj problem podjednako je zastupljen i kod žena kao i kod muškaraca i odnosi se, pored genetičke linije, na zdravstveno stanje osoba.
Na komentare kako se sterilitet najčešće pripisuje ženama koje pokušavaju ostati u drugom stanju, Godinjak ističe kako to u praksi nije tako te kako je muškarac odgovoran koliko i žena - 40 posto, dok su 20 posto odgovorni oboje.
"Oboje su uzrok steriliteta, isti su ti odnosi. Kod žena su to posljedice upala u jajovodima, tumori na materici, ciste na jajnicima. Posebna je priča o dobi žene, kod mlađih žena su uspjesi puno veći u odnosu na žene koje imaju 40 i više godina. Ranije se smatralo kako su dvije godine u braku dovoljne da se dijete začne, sada je to godina dana bračnog života. Nakon godinu dana ako ne ostane trudna, žena se javlja ljekaru. Uzima se hormonalni statusi žene, ima li problema, da li ima anomalija na materici ili jajnicima, da se uradi dijagnostika", ističe Godinjak dodajući kako je uglavnom riječ o hormonalnim problemima i problemima uzrokovanim upalnim faktorom što dovodi do steriliteta kod žena.
Nakon što dijagnostika o sterilitetu bude utvrđena kod specijaliste, par se upućuje na pokušaj vantjelesne oplodnje.
U Federaciji BiH pored KCUS-a, vantjelesnu oplodnju provodi nekoliko privatnih klinika. KCUS nekoliko godina, kako tvrdi Godinjak, zbog niza problema nije radila procese vantjelesne oplodnje što je uspješno riješeno u posljednjih godinu dana.
"Imali smo period 'praznog hoda', sad smo ponovo startali i imamo fine rezultate. Nismo imali embriologe jedno vrijeme, educirali smo mlade, sada su kadrovi dobri. Aparaturu za zamrzavanje jajnih ćelija nismo imali a sada je imamo i sve je kompletirano što se tiče toga i radimo najnormalnije", kazao je Godinjak.
Navodi da finansiranje u slučaju pokušaja oplodnje na KCUS-u snosi pacijent jer zakonom Federacije BiH nije regulisano da država snosi određen broj pokušaja.
FBiH nema zakon koji reguliše oblast liječenja steriliteta vantjelesnom oplodnjom
Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja saglasno odluci mogu finansirati do dva pokušaja vještačke oplodnje, i to ukoliko je žena starosti do 37 godina.
Fond zdravstvenog osiguranja RS-a finansira dvije procedure vantjelesne oplodnje