Garaplija za Novi.ba: Imamo zastoj u izgradnji autoputa, jer se trasa preprojektuje, a niko ne odgovara za loše poteze!

U Bosni i Hercegovini, danas imamo zastoj u gradnji autoputa, jer se konstantno trasa preprojektuje, a da niko ne odgovara za loše poteze. Rješenje je u samofinansirajućim modelima koje su već primjenile zemlje u regionu, Crna Gora sa Kinezima i Srbija sa Azerbejdžanom, koje su u procesu gradnje desetina kilometara autoputeva i upošljavaju na hiljade inostranih i domaćih građevinaca, čime značajno jačaju svoju ekonomiju. Ovo je u intervjuu za Novi.ba rekao Edin Garaplija, iz Insituta za zaštitu od požara, naučne institucije koja radi na brojnim projektima infrastrukture u regionu. Garaplija govori o razvoju ove institucije, ali i tome kako bi BiH trebala koristiti iskustva iz regiona da riješi problem sa izgradnjom autoputa.

Novi.ba: Na kojim značajnijim projektima je INZA Group prisutna u regionu?

Garaplija: U BiH INZA je partner Ministarstva sigurnosti BiH na projektu jačanja Mehanizma civilne zaštite BiH i Prekogranične saradnje sa Srbijom i Crnom Gorom. Sa Ministarstvom odbrane BiH, INZA razvija projekat povećanja nivoa sigurnosti perspektivnih lokacija Oružanih snaga BiH. Važno je istaći da se ovi projekti finansiraju iz EU fondova i donatorskih sredstava, te da je INZA sa svojim stručnim kadrom i reputacijom značajno doprinijela privlačenju ovih investitora i donatora. Pored ovih projekata INZA je u BiH prisutna na infrastrukturnim i energetskim projektima kroz raznovrsnu lepezu svojih proizvoda i usluga u oblasti zaštite i spašavanja.

U Srbiji je INZA prepoznata kao najopremljeniji regionalni termodinamički laboratorij za ispitivanje otpornosti na požar građevinskih materijala i proizvoda, te je kao takva već tri godine u strateškom partnerstvu sa IMS Institutom za materijale  u Beogradu, sa kojim još radi na inovativnim pristupima prevencije i sanacije klizišta u regionu, te nadzora nad izgradnjom kritične infrastrukture.

U Crnoj Gori INZA je angazovana na poslovima nadzora mjera integrisane zaštite na najvećem regionalnom  infrastrukturnom projektu, izgradnje autoputa Bar- Boljare, dinica Bioče-Mateševo u dužini od 40 km.

Novi.ba: Kakvo je Vaše iskustvo sa modelima granje kritične infrastrukture u regionu, posebno na izgradnji autoputeva?

Garaplija: Do sada smo se u svom radu susretali sa različitim modelima gradnje autoputeva, od čega bih posebno istakao model sa kojim smo se susreli u Crnoj Gori, po principu FINANSIRAJ-PROJEKTUJ-IZGRADI, koji je pokrenut sredstvima Kineske EXIM Banke i gdje je generalni izvođač jedna od najvećih svjetskih građevinskih kompanija CCC, tačnije njen ogranak CRBC Montenegro, uz znatan procenat ustupanja radova domaćim firmama. Ovaj model gradnje je pokazao izuzetnu efikasnost i brzinu realizaciju u odnosu na sve druge modele sa kojima smo se susretali, a posebno jer se sa njim ruse sve tehničke i projektantske barijere i izbjegava skupo preporjektovanje koje ne samo da znatno povecava troskove projekta nego i usporava gradnju. Zahvaljujući takvom dosadašnjem pristupu u Bosni i Hercegovini, danas imamo zastoj u gradnji jer se konstantno trasa preprojektuje a da niko ne odgovara za loše poteze. Rješenje je u samofinansirajućim modelima koje su već primjenile zemlje u regionu, Crna Gora sa Kinezima i Srbija sa Azerbejđanom, koje su u procesu gradnje desetina kilometara autoputeva i upošljavaju na hiljade inostranih i domaćih građevinaca, čime značajno jačaju svoju ekonomiju.

Novi.ba: Mozete li nam nesto reći nešto više o histrojatu INZA Group, i na kojim je poslovnim tržištima vaša kompanija danas prisutna?

Garaplija: Historijat INZA počinje još daleke 1968. godine, od  kada je na prostoru bivše zajedničke države ova sarajevska ustanova bila vodeći autoritet za poslove zaštite od požara i zaštite na radu. U ratnom periodu d 1992. do 1995. INZA je kao i sve prijeratne uspješne kompanije doživjela kadrovske i materijalne devastacije, a nakon njene privatizacije 2007. godine, počinje ponovni period njenog poslovnog progresa.  2010. Godine završava se period obnove INZA i akreditacija njene jedinstvene laboratorije za ispitivanje zaštite od požara i otpornosti materijala, čime se ojačava tržišna pozicija INZA na čitavom prostoru BiH, te započinje regionalno širenje otvaranjem kćerke firme u Srbiji krajem 2013. godine. Početkom 2016. godine INZA se širi i na tržište Crne Gore, te sada, možemo zaključiti da danas uspješno poslujemo u tri države.

Novi.ba: Šta to inovativno stručnjaci INZA Group uvode na tržištu u poslovima zaštite?

Garaplija: Prvo što bi istakao je integrisani pristup poslovima zaštite u kojima naši stručnjaci zajednički posmatraju rizike od požara,  zaštite i zdravlja na radu zaposlenih i zaštite okoline, implementirajući sve zakonom propisane preventivne mjere u cilju mapiranja i redukcije rizika. Ovakav pristup je sam po sebi inovativan i prati  osnovne smjernice globalne platforme UN za smanjenje rizika.

Ovakav tehnoloski proces rada prate i tehnička inovativna rježenja, od kojih cu istaći snimanje iz vazduha upotrebom savremene bespilotne letjelice sa specijalnim kamerama i softerskim mogućnostima za obradu snimaka. Informacije koje dobijamo iz vazduha i sa zemlje unose se u GIS baze podataka, u kojima se detaljno analiziraju, te proračunavaju putem algoritama rizika i proslijeđuju svim zainteresovanim stranama i lokaloj zajednici.

Naravno, tehnologija i tehnika ne mogu bez stručnog kadra, pa tako i INZA ulaže u stalnu edukaciju kako svojih uposlenih, tako i svojih klijenata, razvijajuci preventivnu svijest u oblasti zaštite i spasavanja. Naucno vijeće INZA koje broji 7 doktora nauka iz različitih oblasti, planira i vodi strateške projekte za dalji razvoj naše ustanove. Sa ponosom ističemo starosnu strukturu naših kadrova koja u prosjeku u regionu iznosi nešto iznad 35 godina, što pokazuje naše opredjeljenje da dajemo šansu mladim i ambicioznim kadrovima.

Novi.ba: Koliko odricanja zahtijeva regionalno liderstvo?

Garaplija: U poslovnom smislu liderstvo u našim poslovima zahtjeva stalno regionalno prisustvo na značajnim projektima i događajima, na tržištima gdje smo već prisutni ali i na drugim potencijalno zanimljivim za dalje širenje INZA Group. A u privatnom životu zbog našeg odsustva i stalnih putovanja po regionu, najviše ispaštaju naše porodice, koje nam svo ovo vrijeme pružaju podršku i snagu za dalje poslovne uspjehe. Međutim, naš timski rad i poslovni uspjesi svima pružaju profesionalnu satisfakciju za ova odricanja

Novi.ba: Da li planirate dalje širenje INZA Group?

Garaplija: Naravno, kada se napravi jedan uspješan poslovni brend i pored svih pokušaja da nas uspore i zaustave u razvoju, kada se kreira jak sistem koji počiva na procedurama i standardima EU sa stručnim i sposobnim timom, onda je dalje poslovno širenje imperativ i izazov i dolazi samo po sebi. Strateškim planom razvoja INZA je predviđeno širenje do 2020 godine na Hrvatsku, Makedoniju, Albaniju... a ako se pruži prilika i za neka druga potentna tržišta, sigurno je da ćemo detaljno analizirati i procjeniti takve korake. Pored našeg prisustva na regionalnom tržištu imamo uspostavljeno partnerstvo sa najjačim Evropskim institucijama u oblasti termodinamike, te liderima u GIS mapiranju iz SAD-a, što nam daje potencijal za širenje i na druga globalna svjetska tržišta, a prije svih na jugoistok Evrope, Tursku i zemlje GOLF-a.

Novi.ba: Koja je poslovna poruka na kraju?

Garaplija: Strpljivim radom, praćenjem svjetskih inovativnih dostignuća, davanjem šanse mladim i ambicioznim kadrovima, uz strateško i iskusno liderstvo, može se napraviti neka pozitivna „poslovna priča“ i uspjeh u različitim oblastima. Siguran sam da se u našem društvu krije još mnogo potencijala i talenata koji će svojim idejama, radom i uspjesima promijeniti negativni trend razmišljanja o teškoj prošlosti u pozitivni trend planiranja za bolju budućnost.