XVI MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM: 'Pristup u ekonomskim reformama mora biti radikalan!'

XVI međunarodni ekonomski forum "Poslovati u BiH" počeo je danas u Dubrovniku, a namijenjen je poslovnim liderima, predstavnicima vlada, finansijskog sektora, tržišta kapitala i akademske zajednice, i ujedno predstavlja priliku da svi učesnici putem aktivnog dijaloga daju svoj osvrt na mogućnost unapređenja poslovnog ambijenta u BiH.

Otvaranje i moderiranje skupa upriličio je novinar Bakir Hadžiomerović, a prije nego što je započeta diskusija, prisutni su imali priliku da pregledaju dokumentarni film, rađen u produkciji Konsultantske kuće "Revicon", a čiji je autor Damir Kaletović. Prvi dan foruma protekao je u zanimljivoj troiposatnoj diskusiji nazvanoj "Aktualni trenutak".

Nekadašnji premijer Republike Srpske Dragan Mikerević ukazao je na sve ono s čim se ekonomski sistem Bosne i Hercegovine u ovom trenutku suočava, a percipirao je posebno Republiku Srpsku, a posebno Federaciju BiH. 

"Zajedničko za cijelu Bosnu i Hercegovinu je da se glede BDP-a ne može napraviti iskorak bez promjene privrednog sistema, bez priliva inostranog kapitala, bez promjene privredne strukture i naravno - bez jasnih ekonomskih politika", kazao je Mikerević. 

Praktično, u izlaganju gospodina Mikerevića vidjele su se sve slabe tačke bosanskohercegovačke privrede, svi pokazatelji koji nam faktički ukazuju na to da BiH kao društvo ne stoji najbolje, posebno u poređenju sa zemljama regiona, gdje smo samo iznad Albanije. 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazao je da je vrlo bitno za jednu državu da ima imidž u svijetu, a da ga Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema. 

"Predstavnike Bosne i Hercegovine danas u State Departmentu u SAD-u ne može primiti niko ko je pozicioniran više od zamjenika pomoćnika državnog sekretara", kazao je Ivanić, dodavši da se ugled BiH u SAD-u ogleda u funkciji desk oficira koji ima od 28 do 32 godine i koji piše neke izvještaje.

Ivanić se osvrnuo na to kako, s druge strane, i Brisel ima svoje probleme s kojima se trenutno susreće, a to su prije svega Brexit i Velika Britanija, "tako da ni u Briselu nismo tema broj jedan, a daleko smo i od ostalih pozicija". 

U ime Vlade FBiH govorio je savjetnik premijera Fadila Novalića, Goran Miraščić, koji je uglavnom iznosio pokazatelje o tome kako ide proces reformske agende, jer je osvrti čitave priče bio na realnom sektoru, odnosno na probleme s kojima se ralni sektor susreće. 

Miraščić je rekao kako Vlada FBiH, koju on predstavlja, provodi reforme koje su neutralnog pristupa, kazavši da je to najbolji pristup. Većina sudionika se nije složila s njegovim stavom, a jedan od panelista, bivši predsjednik Republike Makedonije Branko Crvenkovski, kazao je kako zemlje poput BiH, kao i Makedonije, ne mogu sebi priuštiti reforme neutralnog pristupa, nego da pristup u smislu ekonomskih reformi mora biti radikalan. 

"Sve ostalo vodi ka statusu quo koji, faktički, u nekoj svojoj daljnjoj, dugoročnijoj perspektivi i projekciji vodi ka potpunoj propasti", kazao je Crvenkovski.

Slične primjedbe iznio je i generalni direktor Tvornice cementa Kakanj Branimir Muidža, kazavši da dok se ne stvore uvjeti za brže dobijanje dozvola, za stvaranje ozbiljnije klime, za smanjenje administracije i ubrzanja njenog rada, strani investitori će sve slabije dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. 

"Strani investitori koji su u ovom trenutku najvažniji za BiH, a uložili devet milijardi maraka, traže način da se opći uvjeti za ulaganje u BiH poprave", kazao je Muidža, dodavši da je provođenje reformske agende potez koji je na kratkim nogama.

U ime Vanjskotrgovinske komore govorio je Ahmet Egrlić, objašnjavajući koji su osnovni problemi u korporativnom upravljanju, ali i u ekonomskom razvoju. Naveo je primjer da se izbor upravnih tijela koji bi morali biti najpozicioniraniji u smislu korporativnog upravljanja ne provodi po stručnosti nego da je to rezultat porodično-političkih veza. 

"Postoji dosta potencijala, kao što su hidro i šumski potencijali, ali oni su u potpunosti neiskorišteni. Naravno, koristi ih država u funkciji određenih lobija, a nikako u korist građana", potcrtao je Egrlić. 

U dijelu diskusije u kojoj su pitanja mogli postavljati svi pristuni, oglasili su se i predstavnici priređivača igara na sreću, gdje je postavljeno nekoliko pitanja Goranu Miraščića, prije svega o tome kako je moguće da BiH priređivači igara na sreću, odnosno da svaka poslovna jedinica mora imati fiskalnu kasu, a da istu kasu koja je obavezna po poreznoj nema Lutrija BiH. Nakon što je Miraščić nekoliko puta pokušao izbjeći odgovor, prisutni su nastavili insistirati na tom odgovoru predstavnika Vlade FBiH. 

Toni Boras, predstavnik Premier kladionice koja zapošljava 1300 radnika i u državni proračun, odnosno federalni, ubrizga na godišnjoj razini 40 miliona maraka, faktički ga je ponovno pitao da li je tačno da porezna uprava nije obavezala Lutriju, iako je to zakonom predviđeno da mora imati fiskalnu kasu i izdavati fiskalne račune. Na to je gospodin Miraščić rekao da to jeste tačno, ali da se to treba rješavati na način da neko stavi amandmane, te da to može biti jedan od amandmana koji može doći do političkih predstavnika.

"Pporezna uprava nije izdala fiskalnu kasu Lutriji BiH, način za rješavanje tog problema je amandmanski", kazao je. Drugi sugovornici su rekli da ne može biti nejednakih, te da se zakon ne može parcijalno tumačiti, odnosno jednima se stavljati porezna kasa a drugima ne. Toni Boras je istakao da se projekcije novca koji se ubrizgao na godišnjoj razini od svih priređivača igara na sreću, razlikuje od onih projekcija o koje Vlada FBiH ima.

Isto tako o odnosu države prema novom Zakonu o igrama na sreću, gospodin Miraščić je podvukao kako je njemu lično žao što zakon nije prošao po hitnoj proceduri, jer će se sad izgubiti dva-tri mjeseca, a time i brojni milioni koji se neće sliti u budžet, prema projekciji. Na to je gospodin Boras ukazao na to da Vlada FBiH nema odgovarajuću projekciju koja će pokazati koliko se treba sliti novim zakonom, te da se stvari rade na nivou političkog kompromisa, što je potvrđeno i od priređivača igara na sreću. 

Predstavnik kladionice Sport Plus Marko Milanović, pitao pitao je Miraščića zašto zakoni poput Zakona o igrama na sreću nisu rezultat određene i konkretne projekcije, nego su stvar prelamanja preko koljena i političkih kompromisa. Miraščić je odgovorio da mu je drago zato što je glede ovog zakona došlo do političkih kompromisa, ne uvažavajući ostale primjedbe koje kažu da od bh. priređivača igara na sreću direktno živi 5500 osoba uposlenih, a indirektno njih 30 hiljada koji su vezani za ovu industriju.

Na završnim riječima, Crvenkovski je rezimirao stvari na način da neutralni pristup koji se pominje praktično ne vodi nigdje. 

"Države koje su u tranziciji, poput BiH i ostalih, u ovom trenutku moraju iznaći rješenja koja će prije svega oporaviti privredu zemlje", kazao je Crvenkovski, dodavši da su političke stranke utemeljitelji korupcije. 

Kazao je da ako govorimo o boljim ekonomskim pokazateljima i boljim porukama državi, moraju se izaći rješenja da se izađe iz beznađa u koje smo se ukopali.

Mladen Ivanić je kazao da je bh. administracija velika, te da opterećava budžete. 

"Ja lično sam za ukidanje dvije agencije koje su potpuno bespotrebne ovoj zemlji, a riječ je o Komisiji za koncesije, koja 12 godina faktički ništa nije uradila, i druga je Agencija za promociju stranih investitora, koja sa budžetom od dva miliona maraka ništa nije donijela, nije dovela nijednog investitora, ako se ne računa njihovo hodanje po svijetu", istakao je Ivanić.

Diskusija je završila u istom tonu u kojem je i započela, a Dragan Mikarević je kazao da ne vidi svijetlu budućnost u smislu ekonomskih reformi i razvoja Bosne i Hercegovine, te da se država mora pitati za određene stvari, posebno za onaj dio koji se odnosi na eurointegracije i ekonomske reforme, ali i da sve ono što se zove fiskalni i parafiskalni nameti. 

Panelisti su apostrofirali kako novi zakon o fiskalnim nametima prijeti da niko ne zna kolika će biti kome plata, i da niko ne zna koliki će biti nameti koji se moraju isplatiti državi, u smislu da je došlo do opterećenja samih oporezivanja na dohodak prema uposlenicima, što dodatno otežava čitavu tu priču.

Miraščić je na to odgovorio da se mjere oko dodatnih nameta neće primjenjivati od 1. januara 2017. godine, kako je to odjeknulo u javnosti, nego onda kad zakon koji je u proceduri krene u skupštinske klupe.