Zoran Mikulić za Novi.ba: Čovićev cilj je napraviti takav sistem izbora kojim bi HDZ uvijek bio na vlasti

Nije nepoznanica da je pitanje provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci član Predsjedništva BiH Dragan Čović vješto iskoristio kako bi izmjenama državnog i entitetskih ustava, te Izbornog zakona BiH konačno riješio tzv. 'hrvatsko pitanje'. Naravno, konačni cilj HDZ-ovog koncepta ustavnih reformi i izmjena Izbornog zakona BiH podrazumijeva da se on uredi na način da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju isključivo Hrvati čime bi ova stranka bez većih problema osigurala trijumf na svim predstojećim izborima.

Ko drži ključ

Član Predsjedništva SDP-a Zoran Mikulić u razgovoru za Novi.ba pojašnjava da je Čovićev cilj da se u Domu naroda Parlamenta FBiH napravi takav sistem izbora kojim bi HDZ uvijek bio na vlasti, što predstavlja uvod u treći entitet.

"Pravi se takav sistem u kojem će HDZ imati više od dvije trećine delegata u Klubu Hrvata Doma naroda PFBiH u kojem se bira predsjednik FBiH, a samim time, i vlada. Dakle, ko drži ključ u Klubu Hrvata Doma naroda, ne mora imati, praktično, nijednog zastupnika u Predstavničkom domu, a bit će uvijek na vlasti", kaže Mikulić.

On podsjeća da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na prijedlog zastupnika SDP-a, donio zaključak kojim je obavezao Vijeće ministara BiH da u roku od šest mjeseci dostavi prijedlog amandmana kojima će se suštinski provesti presuda u slučaju Sejdić-Finci, a samim time i presude Zornić-Pilav. Zato Mikulić očekuje da će Vijeće ministara BiH postupiti po nalogu Predstavničkog doma PSBiH.

Ustavni sud BiH je krajem novembra djelimično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona BiH u dijelu koji definiše popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH (PFBiH). Zahtjev za preispitivanje Ustavnom sudu BiH podnio je predsjednik Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Božo Ljubić jer smatra da, prema trenutnom zakonu, stranke koje su dobile najveću podršku u kantonima sa hrvatskom većinom, nisu dovoljno zastupljene u Domu naroda PFBiH.

Put podjele BiH

Međutim, da su na vrijeme provedene presude Sejdić-Finci i Zornić-Pilav, Mikulić napominje da ne bi bilo osnove za donošenje gore spomenute odluke Ustavnog suda BiH koji time uvodi novu diskriminacije u ionako komplicirani ustavni sustav.

"Ako Ustavni sud BiH zaista donese takvu odluku, onda više nikada u Domu naroda PFBiH neće biti izabran Hrvat iz Sarajeva, Bošnjak iz Livna ili Srbin iz Mostara. Građani BiH svugdje moraju biti jednaki i imati ista prava. Ustavni sud BiH je dužan štiti postojeći Ustav koji svakako sadrži veliki broj diskriminirajućih odredbi koje bi se trebali poništiti upravo provođenjem presude Sejdić-Finci. Ovako se proizvode samo nove diskriminacije. SDA ima mogućnost da, preko svojih zvaničnika, pokrene preispitavanje ovakve odluke, u suprotnom jasno je da trasiraju put podjele BiH", mišljenja je Mikulić. 

Podsjetimo, vladajuća koalicija na federalnom nivou je nedavno formirala devetočlanu radnu grupu koja treba pripremiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Previđeno je, između ostalog, da se podigne cenzus i uvođenje elektronskog glasanja. Mikulić napominje da vlast iskoristila ovu grupu kako bi dodatno podigla cenzus čime nijedan nezavisni kandidat ne bi prešao izborni prag.

"Radi se o zatvaranju lista čime će građani birati prema redoslijedu na listi, dok će isključivo stranačko rukovostvo odrediti ko će biti na tim listima odnosno ko će ući u parlamente. A to će biti podobni ljudi i svaka će stranka moći instalirati svoje Srbe, Bošnjake i Hrvate. Tijelo, koje su oni formirali, nije se obaziralo na konstruktivne prijedloge, osim na ono što su naredili njihovi stranački lideri", kategoričan je Mikulić dodavši da su SDP i DF predložili dva prijedloga izmjene Izbornog zakona BiH, ali vlast ne samo da se nije obazirala na njihove prijedloge, nego je čak lagala da nikada nije dobila niti jedan prijedlog.

Jedno od pitanja koje će se morati riješiti izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH jeste i popunjavanje Kluba Srba u Domu naroda PFBiH s obzirom da se u njemu nalazi 13 umjesto 17 ustavom predviđenih članova čime je doveden u pitanje legitmitet rad ovog zakonodavnog tijela, kao svih zakona i drugih akata koji su usvojeni u aktuelnom sazivu. Postoji niz tehničkih mogućnosti kojima se može riješiti ovaj problem, kaže Mikulić,te dodaje da je jedna od njih da se u Dom naroda odabere onaj koji je dobio najviše glasova sa liste, a koji nije uspio preći cenzus.

"Međutim, sad je Ustavni sud BiH naložio da se skroz mora promijeniti dio Izbornog zakona BiH koji definiše način izbora delegata u Domu naroda PFBiH iz reda svih naroda. Sve će to sada biti stavljeno van snage jer se ta odredba mora uskladiti sa odlukom ovog suda", zaključuje Mikulić.